Općina Oriovac smještena je u središnjem dijelu Brodsko-posavske županije, te se prostire na površini od 99,06 km², što čini 4,9 % ukupne površine županije. Svojim položajem na sjeveru graniči s Požeško-slavonskom županijom, a na jugu je omeđena rijekom Savom, koja ujedno predstavlja i državnu granicu prema Bosni i Hercegovini.
Općinu Oriovac čini 10 naselja; Oriovac (sjedište općine), Radovanje, Kujnik, Malino, Lužani (na glavnoj terezijanskoj cesti), Ciglenik, Bečic (sjeverno uz Orljavu), Živike, Pričac i Slavonski Kobaš (južno na Savi). Na području Općine Oriovac prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine boravi 4781 stanovnik, što čini udio od 3,65% ukupnog stanovništva Brodsko-posavske županije. Najveći udio od ukupnog broja stanovnika čini dobna skupina iznad 60 godina (18,3%), dok najmanji udio (10,1 %) čine stanovništvo u dobi od 0 do 14 godine.
Dan Općine Oriovac obilježava se 17. travnja, u spomen na prvu konstituirajuću sjednicu Općinskog vijeća održanu 1993. godine.
Općinu Oriovac možemo svrstati među gospodarski najrazvijenije općine na području Brodsko-posavske županije. Promatrajući strukturu djelatnosti poduzeća sa sjedištem na području općine, moramo naglasiti da prevladavaju poduzeća u proizvodnim i uslužnim djelatnostima koji se ističu kao značajni gospodarski subjekti općine Oriovac. Kao nositelje gospodarskog razvoja prije svega moramo istaknuti Rekord-Tim d.o.o. iz Oriovca prvi i najveći hrvatski proizvođač spužvi za kućanstvo, te Plama-Oriolik d.o.o. za prizvodnju i promet poliuretanskih masa, zatim Chromos Svjetlost d.o.o. iz Lužana u djelatnosti proizvodnja boja, lakova i premaza, te Oriobeton d.o.o. iz Oriovca u djelatnosti proizvodnje betonske galanterije, zatim Ergo Staples iz Lužana u proizvodnji klamerica, kao i Oriolik d.o.o. iz Oriovca u djelatnosti proizvodnje namještaja. Osim navedenih poduzeća na području Općine Oriovac registrirana su 172 obrta, od kojih je 80 % u uslužnim, dok je 20 % obrta u proizvodnim djelatnostima. Prema zadnjim utvrđenim podatcima poduzetnici Općine Oriovac zapošljavali su 595 radnika. Ovi podaci ukazuju na pozitivan trend rasta broja poduzetnika i zaposlenih u Općini Oriovac u posljednjim godinama.
Među istaknutijim poduzećima koja poboljšavaju kvalitetu dostupnih usluga je i ORIO-KOM d.o.o. osnovano od strane Općine Oriovac za pružanje i obavljanje komunalnih usluga na području Općine Oriovac, kao i Oriovačka razvojna agencija d.o.o. koja ima ključnu ulogu u stvaranju i implementaciji projekata koji su usmjereni na privlačenje investicija, poticanje poduzetništva i jačanje konkurentnosti gospodarstva. Misija Oriovačke razvojne agencije je doprinijeti stvaranju kapaciteta za rast i razvoj općine Oriovac u vidu ljudskih potencijala, gospodarstva, kvalitete života, zaštite okoliša te promoviranja prirodnih, kulturnih i turističkih potencijala. Osmišljavanjem razvojnih projekata cilj je promovirati i poticati održivi razvoj te razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Prema Prostornom planu na području općine Oriovac osnovane su gospodarske zone i to: poduzetnička zona „Čaplja“ u Oriovcu na kojoj se trenutno nalazi tvrtka Metal Malino, poduzetnička zona Lužani , na kojoj se trenutno nalaze tvrtke Ergo Lužani , Chromos Svjetlost Lužani, Đuro Đaković i Žito d.o.o farma, zatim gospodarska zona poljoprivredne namjene Slavonski Kobaš, na kojoj je izgrađena farma pilića Jozić, gospodarska zona Slavonski Kobaš , površine 15.700 m“ , sjeverno od naselja Slavonski Kobaš. Posebnu vrijednost čine stari ribnjak Jelas (1.477 ha), s ornitološki zaštićenim područjima od županijskog značaja.
Važno za naglasiti je i to da je u općini Oriovac registrirano je 294 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom bitno pridonose održivom razvoju općine. 
Sadržaj društvenih djelatnosti, te izgrađenost društvene infrastrukture na području Općine Oriovac uglavnom zadovoljava sve potrebe lokalnog stanovništva. U pogledu obrazovnih institucija na području Općine Oriovac djeluju 2 osnovne škole: OŠ "Dr. Stjepan Ilijašević" iz Oriovca koju pohađa 325 učenika, te OŠ "Ljudevit Gaj" u Lužanima koju pohađa 179 učenika. Nastava u navedenim školama odvija se za učenike od I do VIII razreda, dok se putem područnih škola za nastavu od I do IV razreda u naseljima Slavonski Kobaš, Živike i Ciglenik zadovoljavaju potrebe svih naselja Općine. Na području Općine Oriovac djeluje i jedna ustanova predškolskog odgoja tj. Dječji vrtić "Ivančica Oriovac" u Oriovcu. Također u naselju Lužani nalazi se i "Obiteljski dom za starije" smještajnog kapaciteta 25 osoba.
Na području općine djeluju tri kulturno umjetnička društva: "Luka Ilić - Oriovčanin" iz Oriovca, "Matija Gubec" iz Slavonskog Kobaša, te KUD "Graničar" iz Lužana.
Od događanja koja su od izuzetnog značaja za Općinu Oriovac valja izdvojiti CroUltra 24-satni biciklistički ultramaraton koji se po drugi puta održao u Republici Hrvatskoj na području Brodsko-posavske županije, točnije u Općini Oriovac. Godine 2024. CroUltra je dobila status Europskog prvenstva od strane WUCA organizacije, što ima velik znak prestiža za CrouUltru koja je dio Bike Passion brenda. Isto tako je neizostavno navesti Extreme klub Malino-Oriovac koji je u 2018. godini postao ekipnim prvakom Hrvatske u quadovima, da bi godinu kasnije bili drugi. Kajak kanu klub Oriolik iz Slavonskog Kobaša postigao je izvanredne rezultate na Državnom prvenstvu Republike Hrvatske 2020. godine na zagrebačkom jezeru Jarun kada je klub je osvojio dva pehara: drugo mjesto u kategoriji kadeta i treće mjesto u kategoriji juniora kao i 20 pojedinačnih medalja u različitim disciplinama. Kajak kanu klub Oriolik iz Slavonskog Kobaša poznat je po organizaciji regate "Kobaš".
U naselju Oriovac kao administrativnom središtu općine djeluje i "Narodna knjižnica i čitaonica" utemeljena davne 1880. godine. U vrijeme kada je osnovana, "Narodna knjižnica i čitaonica" bila je sjedište kulturnih zbivanja ovoga područja. Knjižnica je sa prekidima radila do 1997. godine, kada je obnovljen njen rad, te je 2003. godine preseljena u nove prostorije gdje i danas djeluje. "Narodna knjižnica i čitaonica" sastoji se od informativnog-posudbenog dijela u čijem sastavu se nalazi i kutak za djecu, te čitaonica. Svrha djelovanja knjižnice prvenstveno je formiranje knjižničkog fundusa, te sa zadovoljstvom možemo istaknuti da "Narodna knjižnica i čitaonica" u Oriovcu danas raspolaže sa fondom od 6 800 knjiga. Prioritetan zadatak knjižnice nameće povećanje broja članova, posebice djece i mladih kojima želimo usaditi ljubav prema pisanoj riječi.
Svakako valja istaknuti da Općina Oriovac ima zajednički ured Turističke zajednice Meridiana Slavonica (2022),čije je središte u Oriovcu, a obuhvaća općine Brodski Stupnik, Oriovac i Nova Kapela. Meridiana Slavonica, što u prijevodu s latinskog znači "južna Slavonija", osnovana je s ciljem stvaranja prepoznatljive i bogate turističke ponude, kao i učinkovitijeg nastupa na sve zahtjevnijem turističkom tržištu. Meridiana Slavonica nudi autentično slavonsko gostoprimstvo, mir, prirodu i kulturu – sve na dlanu. Turistička zajednica Meridiana Slavonica nije samo administrativna struktura – to je rezultat zajedničke vizije i napora da se južna Slavonija predstavi kao privlačna destinacija za odmor, istraživanje i uživanje u svemu što ovaj kraj nudi.
Turizam općine Oriovac temelji se na turističkoj ponudi među kojima izdvajamo kuću za odmor „Jana House“ , „ Villa Melani“, „ Margetić“ te pizzeria „Bonaca“ sa devet smještajnih kapaciteta kao i seosko gospodarstvo „ Kereković“ i nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja imaju bogatu ponudu vrhunskih i kvalitetnih vina sa popratnim sadržajima.
Bogat športski život na području općine Oriovac također je nešto što nam je u fokusu, a tome doprinosi nekoliko športskih klubova: NK "Oriolik" iz Oriovca osnovan 1923. godine, NK "Svjetlost" Lužani, "NK Slavonac" iz Slavonskog Kobaša,, "NK Mladost" iz Malina, "KKK Oriolik" iz Slavonskog Kobaša , KK "Rekord Tim" i Taekwan-do klub "Škorpion" iz Oriovca. Od izuzetnog značaja vrijednog pamćenja je prijateljska utakmica za 100 godina kluba, NK“Oriolik“ i Dinamo (14.10.2023.) i službena utakmica Hrvatskog nogometnog kupa Oriolik-Dinamo (1.11.2023.)
Na području naselja Oriovac djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano davne 1891.godine, a danas pod okriljem vatrogasne zajednice djeluje ukupno četiri vatrogasna društava (DVD Oriovac, DVD Slavonski Kobaš, DVD Lužani, DVD Živike, ).
U centru Oriovca se nalazi vrijedan primjer sakralne arhitekture, crkva Sv. Emerika. Crkva je građena 1815.g., te se svrstava u zaštićeno kulturno dobro, te nosi sve odlike kasnog baroka koji se osobito očituje u tlocrtu.
Oriovac i okolna mjesta nisu samo prostori bogate povijesti, već i kolijevke značajnih hrvatskih umjetnika. Jedan od njih je i čuveni hrvatski akademski slikar Zdravko Ćosić, rođen je i preminuo u Sl. Kobašu (1941. – 2006.). Njegov izniman opus pejzaža svrstava ga među najvažnije hrvatske likovne umjetnike druge polovice 20. stoljeća. I nakon njegove smrti, Ćosićeva djela i dalje žive kroz izložbe i poštovanje koje uživa među ljubiteljima umjetnosti.
Malo se koja općina ili mjesto može pohvaliti da su u njemu rođena tri poznata ilirca kojima su u mjesnom parku otkrivene spomen biste : Dr. Stjepan Ilijašević, Luka Ilić-Oriovčanin, Fran Stjepan Gundrum, a od zaslužnih stanovnika općine Oriovac svakako treba spomenuti i akademika Stjepana Babić , poznatog hrvatskog jezikoslovca.
Dr. Stjepan llijašević - rođen 1. siječnja 1814. u Oriovcu. Pučku školu završio je u Oriovcu, gimnaziju u Požegi, a filozofiju i teologiju u Zagrebu. Godine 1836. zaređen je za svećenika u Zagrebu. Radi i kao profesor na Teološkom fakultetu, a 1850. postao je hrvatski povjerenik u Ministarstvu za bogoslužje. Pisao je katehitska djela i pjesme. Umro je 3. siječnja 1903. godine u Varaždinu, a tijelo mu je preneseno u Zagreb i sahranjeno u ilirskoj arkadi, jer je za života pored svoje svećeničke službe radio i kao aktivni ilirac.
Luka Ilić-Oriovčanin - rodio se u Oriovcu 15. lipnja 1817. godine, a umro je 4. veljače 1878. godine. Bio je svećenik, kapelan Vojne krajine i župnik. Osim književnog stvaralaštva bavio se skupljanjem narodnih rukotvorina. Najpoznatije mu je djelo "Lovorike".
Fran, Stjepan Gundrum - liječnik i publicist rodio se 9. listopada 1856. u Oriovcu. Osnovnu školu pohađao je u Oriovcu, gimnaziju u Osijeku, Zagrebu i Požegi. Studirao je medicinu u Beču. U svojim knjigama popularizirao je higijenu i borio se protiv alkoholizma. Osim medicine intenzivno se bavio arheologijom.
Nasuprot bistama iliraca od 2022.g nalazi se i bista Mate Gabrića jednako tako važnog i značajnog čovjeka, čiji lik i djelo - njegov Oriolik i početak razvoja Oriovca danas spominju generacije na području općine Oriovac i diljem cijele lijepe naše. Jednako tako važan je i postavljeni spomenik poginulim braniteljima koji su poginuli u Domovinskom ratu.

Jedna od kulturno-povijesnih znamenitosti Oriovca je i zaštićeno kulturno dobro „turska česma“ koja datira iz 16.st. Drži se da su je sagradili Turci dok su još bih u ovim krajevima. Građena je u obliku kule, visoka je 8 metara i dugačka i široka 2 metra. Zidana je u obliku kule na četvrtastoj bazi, nakošenih zidova, s kruništem na vrhu. „Turska česma“ u Oriovcu svjedok je mnogim događajima koji su vezani uz ovo selo i ovaj kraj.

Drugi važan spomenik nalazi se desetak metara od česme u parku, podignut 1880. g. generalu barunu Franji Filipoviću, zapovjedniku vojne Krajine. On je velike zasluge stekao prilikom velike poplave u Posavini.

Danas je Općina Oriovac jedna od prepoznatljivijih i perspektivnijih općina Brodsko-posavske županije, koja teži očuvanju svoje bogate tradicije, ali i modernizaciji infrastrukture, jačanju gospodarstva, obrazovanja i kvalitete života svojih građana – s vizijom održivog razvoja i otvorenosti prema novim izazovima i ulaganjima.
|
Površina |
99,06 km2 |
|
Geografska dužina |
17° 45´ 13˝ |
|
Geografska širina |
45° 10´ 01˝ |
|
Broj stanovnika |
4781 |
|
Broj naselja |
10 |
|
Broj kućanstava |
1.705 |
|
Gustoća naseljenosti |
48,26 st/km2 |
|
Broj Vrtića |
1 |
|
Broj osnovnih škola |
2 |
|
Broj arheoloških lokacija |
9 |
|
Broj crkvi |
3 |
|
Udaljenost do Sl. Broda |
20 km |
|
Udaljenost do N. Gradiške |
30 km |
|
Naselja |
Broj stanovnika |
||||
|
1981. |
1991. |
2001. |
2011. |
2021. |
|
|
Bečic |
146 |
136 |
138 |
114 |
95 |
|
Ciglenik |
239 |
223 |
189 |
159 |
133 |
|
Kujnik |
333 |
336 |
345 |
310 |
250 |
|
Lužani |
1.233 |
1.275 |
1.192 |
1.058 |
849 |
|
Malino |
664 |
653 |
576 |
485 |
409 |
|
Oriovac |
1.992 |
2.049 |
2.021 |
1.841 |
1.496 |
|
Pričac |
139 |
152 |
132 |
103 |
89 |
|
Radovanje |
369 |
348 |
355 |
288 |
237 |
|
Slav. Kobaš |
1.461 |
1.342 |
1.303 |
1.230 |
1.034 |
|
Živike |
366 |
346 |
308 |
236 |
189 |
|
Ukupno |
6.942 |
6.860 |
6.559 |
5.824 |
4.781 |

Naselje Bečic smješteno je na 45°11'28“ geografske širine i 17°42'46“ geografske dužine, na 102 m nadmorske visine, te pripada među najmanja naselja Općine Oriovac. Bečic je smješten u dolini donjeg toka rijeke Orljave, u mikroregiji Srednje Posavine Slavonskoga međurječja, odnosno 6 km sjeverozapadno od naselja Oriovac. Naselje se nalazi na lokalnoj cesti L - 41067 [ Ž4185 – Bečic – Ciglenik - Ž4202 ]. Površina naselja je 3,20 km², dok prosječna gustoća naseljenosti iznosi 29 st./km².
Prema posljednjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine, u naselju boravi 95 stanovnika. U periodu između 1991. i 2021. godine broj stanovnika na području naselja smanjio se za 30,88 %. U naselju je evidentirano 35 domaćinstva, sa prosječnom veličinom od 2,7 člana po kućanstvu. Promatrajući strukturu stanovništva prema spolu, razvidan je ravnomjeran udio muškaraca i žena u ukupnom broju stanovnika. Prema dobnoj strukturi, 20 % stanovništva čine mladi, zrelo stanovništvo čini udio od 60 %, dok 20 % otpada na stanovništvo starije dobi što upućuje na ravnotežu između radno aktivnog i ovisnog stanovništva.
Gospodarske aktivnosti u naselju pretežno su usmjerene na poljoprivredu. Na tom području registrirano je pet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što potvrđuje ulogu poljoprivrede kao glavne gospodarske grane. Struktura poljoprivrednog zemljišta u Bečicu pokazuje da najveće površine zauzimaju oranice, livade i pašnjaci, dok su vinogradi također prisutni, ali u nešto manjoj mjeri. Voćnjaci zauzimaju tek neznatan udio ukupnog poljoprivrednog zemljišta.
Na području društvenog i civilnog angažmana valja istaknuti djelovanje lovne grupe „Kuna“, čiji su članovi i pojedini mještani naselja Bečic. Ova udruga pridonosi razvoju zajednice kroz organizaciju aktivnosti vezanih uz zaštitu prirode i očuvanje tradicije. Kako bi se i razna druga društvena zbivanja mogla odvijati, u ovom naselju je potpuno adaptiran, proširen i uređen Društveni dom za potrebe svojih mještana.
Naselje također posjeduje vrijednu sakralnu baštinu – kapelicu sv. Ivana Krstitelja, sagrađenu 1905. godine. Smještena je na povijesnoj granici između brodskog i požeškog kotara, današnjih administrativnih područja dviju županija, što dodatno doprinosi njezinoj kulturnoj i povijesnoj važnosti.

Naselje u Općini Oriovac koje se nalazi na geografskoj širini 45°08'12“ i geografskoj dužini 17°40'51“ na lijevoj strani rijeke „Save“, koja je ujedno i međunarodna granica sa Republikom Bosnom i Hercegovinom, što ga čine idealnim mjestom za rekreativno – ribolovne manifestacije. Zbog blizine rijeke „Save“ osim ribolovstva, u ljetnim vrućim danima mnogi stanovnici kako naselja tako i okolnih mjesta dolaze da bi se osvježili i okupali.
Naselje Pričac poznato je i po antičkom nalazištu „Rimska cesta“.
Naselje je udaljeno 8 km jugozapadno od naselja Oriovac, te se nalazi na križištu lokalne ceste L - 42027 [ Živike ( Ž4203 )-Pričac ] i nerazvrstane ceste.
Prema zadnjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine u naselju živi 89 stanovnika u 30 domaćinstva. Površina naselja Pričac je 6,77 km², dok je prosječna gustoća naseljenosti 13 st./km².
Gledajući strukturu stanovništva prema spolu, žene sa 52,80% imaju veći udio u ukupnom broju stanovništva od muškaraca koji ih ima 47,19%. Nadalje, prema dobnoj strukturi stanovnika u naselju 13,48% čine mladi, 66,29% zrelo stanovništvo, te 20,22% starije populacije.
Što se tiče gospodarske osnove, najzastupljenije je poljodjelstvo, stočarstvo i vodno gospodarstvo ( Hrvatske vode ). Na području naselja Pričac registrirano je 9 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
U naselju djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo Živike – Pričac.
Naselje posjeduje kapelicu – Kapelica Blažene Djevice Marije sagrađena 1935. godine. Stanovnici ovog sela slave blagdan Male Gospe 8. rujna.

Jedno od manjih naselja na području Općine Oriovac svakako je i Ciglenik koji je u svojoj povijesti nekoliko puta mijenjao ime. Tako se do 1900. godine naselje zvalo Ciglenik, da bi u periodu od 1900. do 1981. naselje nosilo ime Ciglenik Lužanski. Po svom prostornom položaju Ciglenik se nalazi na 45°10'59“ geografske širine i 17°42'42“ geografske dužine, smješteno na rijeci Orljavi, 6 km zapadno udaljeno od administrativnog središta općine - naselja Oriovac. Ciglenik obuhvaća površinu od 4,41 km², te prosječna gustoća naseljenosti iznosi 30 st./km².
Promatrajući demografsku sliku naselja, razvidno je da u vremenskom razdoblju od 1981 – 2021. godine kada je proveden posljednji službeni popis stanovništva, Ciglenik bilježi kontinuirani pad broja stanovnika, te je 2021. godine na području naselja boravilo tek 133 stanovnika. Sukladno tome, vidljivo je i smanjenje broja kućanstava na području Ciglenika kojih je 1981. godine evidentirano 83, dok je 2021. godine broj kućanstava smanjen na 51 sa prosjekom od 2,6 članova po kućanstvu. Promatrajući strukturu stanovništva prema spolu i dobi, moramo naglasiti da je prisutan veći udio žena, te iznosi 51,13 %, dok muškarci čine 48,87 % ukupnog stanovništva. Prema dobnoj strukturi, mladi čine 18,1 %, 57,9 % čini zrelo stanovništvo, dok 24,1 % čini stanovništvo starije dobi.
Kao i na području cijele Općine Oriovac, i u naselju Ciglenik prevladavaju poljoprivredne djelatnosti, među kojima se ističu ratarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo i stočarstvo. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u naselju je registrirano ukupno osam obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što potvrđuje važnost poljoprivrede za lokalno stanovništvo.
Struktura poljoprivrednog zemljišta u Cigleniku pokazuje da najveći udio čine oranice i pašnjaci, zatim slijede livade i vinogradi, dok najmanji dio obuhvaćaju voćnjaci. Ova raspodjela upućuje na tradicionalni način korištenja zemljišta s naglaskom na stočarsku i ratarsku proizvodnju.
Uz poljoprivredu, u naselju su prisutne i druge gospodarske djelatnosti. Na području Ciglenika registrirana su četiri obrta: „Proizvodni obrt Palković“, specijaliziran za izradu suvenira, „Kranjčević“ – obrt za obradu metala te „Lunnis“ – obrt za proizvodnju proizvoda od papira i “Aurora”-obrt za uređenje krajolika. Ovi subjekti predstavljaju važan doprinos diverzifikaciji lokalne ekonomije i razvoju malog poduzetništva.
Društvena infrastruktura u naselju odgovara potrebama lokalnog stanovništva. U Cigleniku djeluje područna škola s razrednim odjelima od 1. do 4. razreda, a izgrađen je i Društveni dom koji služi kao središte okupljanja i održavanja raznih kulturnih i društvenih događanja.
U segmentu civilnog društva aktivna je sportska udruga – NK „Omladinac“, kao i Dobrovoljno vatrogasno društvo Ciglenik. Također, dio mještana sudjeluje u radu lovne grupe „Kuna“, čiji članovi dolaze iz više naselja unutar Općine Oriovac.
Naselje Ciglenik obiluje vrijednom sakralnom i kulturno-povijesnom baštinom. Među značajnim lokalitetima ističe se kapela svetog Mihovila, zaštitnika mjesta, čiji se blagdan obilježava 29. rujna, kada se ujedno održava i mjesni kirvaj. Kapela je izgrađena 1930. godine na mjestu nekadašnje drvene crkve. Osim vjerskog značaja, kapela ima i važnu ulogu u očuvanju identiteta zajednice.Naselje Ciglenik posebno se ističe i vrijednom graditeljskom i arheološkom baštinom. Na njegovu području nalazi se zaštićeni arheološki lokalitet – prapovijesno naselje „Trnavica“.

Kujnik kao jedno od manjih naselja Općine Oriovac smješteno je na 45°10'19“ geografske širine i 17°44'14“ geografske dužine. Naselje se nalazi uz županijsku cestu Ž - 4202 [ Bartolovci (D525) - Brodski Varoš – Garčin – Strizivojna - Stari Mikanovci (D46) ].
Naselje Kujnik prostire se na površini od 2,56 km², dok prosječna gustoća naseljenosti iznosi 97 st./km². Prema posljednjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine, u naselju je boravilo 250 stanovnika. Naselje Kujnik bilježi kontinuirani pad broja stanovnika u periodu od 1981. - 2021. godine, koji je u navedenom periodu iznosio 24,9%. U naselju je evidentirano 86 kućanstva, sa prosjekom od 2,9 člana po kućanstvu. Udio žena u ukupnom stanovništvu ravnomjeran je udjelu muškaraca. Promatrajući dobnu strukturu, statistički podaci govore da 12,0 % stanovništva čine mladi, zrelo stanovništvo čini udio od 60,4 %, dok 27,6 % stanovništva čine osobe starije životne dobi što upućuje na trend starenja populacije.
Stanovništvo naselja Kujnik pretežino je usmjereno na poljoprivredne djelatnosti, osobito na ratarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo. Prema službenim podacima, na području naselja registrirano je 6 tvrtki tj. obrta i 12 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što ukazuje na izraženu ruralnu orijentaciju i važnost poljoprivrede kao temeljnog izvora prihoda i zapošljavanja.
U pogledu komunalne i društvene infrastrukture, naselje raspolaže osnovnim sadržajima koji zadovoljavaju svakodnevne potrebe stanovništva. Na području naselja nalazi se mjesno groblje, kao i društveni dom koji predstavlja središnje mjesto okupljanja i održavanja društvenih aktivnosti. Ovaj objekt značajno doprinosi očuvanju zajedništva i društvenog života u selu.

Naselje u Općini Oriovac koje se nalazi na geografskoj širini 45°09'50“ i geografskoj dužini 17°46'46 smješteno je na glavnoj županijskoj cesti Ž - 4202 [ D49 – Lužani – Oriovac - Gornji Andrijevci ( D525 ) ].
Na području naselja živi 237 stanovnika u 92 domaćinstva što čini prosjek od 2,6 stanovnika po domaćinstvu. Površina naselja je 4,13 km², te je prosječna gustoća stanovništva 57 st./km². Promatrajući strukturu stanovništva prema spolu 51,89% stanovništva su žene, te 47,67% su muškaraci. Nadalje, 11,68% čine mladi, 54,97% zrelo stanovništvo, te 33,33% starije populacije.
Što se tiče gospodarske osnove, u Radovanju postoji 4 registrirana obiteljska gospodarstava, 1 obrt frizerski studio „Bojana“.
Na području naselja Radovanje postoji Društveni dom namjenjen za mještane i njihove potrebe.
U naselju nalazi se kapela sv. Ivana Krstitelja u župi sv. Emerika iz Oriovca.

Naselje Lužani pripada među 3 najveća naselja Općine Oriovac. Naselje je smješteno na desnoj obali rijeke Orljave, na 45°10'00“ geografske širine i 17°42'28“ geografske dužine. Lužani se nalaze na čvorištu državne ceste D 4 [ GP Bregana (gr. R. Slov.) – Zagreb - Slavonski Brod - GP Bajakovo (gr. Srbije) ], županijske ceste Ž - 4202 [ Bartolovci (D525) - Brodski Varoš – Garčin – Strizivojna - Stari Mikanovci (D46) ] i Živike [ Lužani (Ž4202) – Živike ], što govori u prilog povoljnog geoprometnog položaja naselja. Isto tako, na području naselja nalazi se i željeznička postaja na relaciji Zagreb - Dugo Selo – Novska - Slavonski Brod – Vinkovci.
Površina naselja iznosi 9,88 km², dok je prosječna gustoća naseljenosti 86 st./km² Prema statističkim podacima iz 2021. godine u naselju Lužani boravilo je 849 stanovnika, te je u odnosu na 1991. godinu kada je evidentirano 1.275 stanovnika, razvidna stopa pada broja stanovnika . Na području Lužana bilježimo 293 domaćinstvo sa prosjekom od 2,9 članova po kućanstvu.
Promatrajući strukturu stanovništva prema spolu, na području naselja Lužani udio žena iznosi 54,18 % , dok muškarci čine 45,93 % od ukupnog broja stanovnika. Dobna struktura stanovništva pokazuje da mladi čine 16,37 % stanovništva, 60,89 % čini zrelo stanovništvo, dok 22,73 % čine osobe starije populacije.
U usporedbi s ostalim naseljima na području Općine Oriovac, Lužani se mogu svrstati među gospodarski razvijenija područja. Najzastupljenije djelatnosti uključuju poljodjelstvo, stočarstvo, kemijsku industriju, građevinarstvo, trgovinu i ugostiteljstvo, što naselju osigurava stabilnu gospodarsku osnovu i raznovrsnost izvora prihoda.
Među gospodarskim subjektima posebno se ističe „Chromos Svjetlost“ d.o.o., jedno od vodećih poduzeća na području Lužana, a i cijele općine Oriovac. Značajan doprinos lokalnom gospodarstvu daju i poduzeća Ergo Staples d.o.o. i Đuro Đaković kao i “Žito” d.o.o. farma. U području ugostiteljstva, posebno mjesto zauzima Caffe bar i pizzeria „Bonaca“, s dugogodišnjom tradicijom uspješnog poslovanja. Na području Lužana registrirano je 27 tvrtki tj. obrta i čak 47 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što ukazuje na zadržanu vezu stanovništva s ruralnim i poljoprivrednim načinom života.
Lužani su jedno od infrastrukturno najbolje opremljenih naselja unutar Općine Oriovac. U naselju djeluje Osnovna škola „Ljudevit Gaj“, koju pohađa 179 učenika, što potvrđuje vitalnost lokalne zajednice. Stanovnicima su dostupni i ambulanta opće medicine, ljekarna, kao i tim Hitne pomoći, što osigurava dostupnu primarnu zdravstvenu zaštitu.
Značajan objekt društvene infrastrukture je Hrvatski dom, višenamjenski prostor koji koristi Kulturno-umjetničko društvo „Graničar“ i druge lokalne udruge za kulturne, obrazovne i rekreativne aktivnosti.
U području sporta Lužani se ističu brojnim i kvalitetno izgrađenim sportskim sadržajima: sportska dvorana pri osnovnoj školi, nogometno igralište, tereni za mali nogomet, košarku, odbojku i tenis. Ovi sadržaji značajno doprinose kvaliteti života, osobito mladih.
Lužani njeguje i bogatu tradiciju očuvanja kulturne baštine. Posebno se ističe manifestacija „Lužansko čijalo perja“, koja se održava dugi niz godina s ciljem očuvanja narodnih običaja i prijenosa kulturnih vrijednosti na mlađe generacije.
Na području naselja nalaze se i kulturna dobra novije povijesti, registrirana kao zaštićena graditeljska baština:
Spomen ploča organizatorima antifašističke borbe
Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma u centru naselja
Spomenik kralju Tomislavu podignut u čast tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva (925. – 1025.)
Ovi spomenici predstavljaju povijesnu i kulturnu vrijednost te doprinose identitetu zajednice.
Pored toga se u centru Lužana ističe i sakralni objekat Crkva gospe Fatimske
Lužani su i sjedište aktivnog civilnog društva. Od udruga građana posebno se ističu NK „Svjetlost“, KUD „Graničar“ i Dobrovoljno vatrogasno društvo Lužani. Njihovo djelovanje doprinosi očuvanju kulturne baštine, sportskog duha i sigurnosti zajednice.

Specifičnog imena, naselje Malino kao jedno od deset naselja Općine Oriovac, pripada u kategoriju naselja srednje veličine po broju stanovnika. Malino se nalazi na 107 m nadmorske visine, te 45°10'16“ geografske širine i 17°44'14“ geografske dužine. U odnosu na administrativno središte općine, Malino je smješteno 3 km zapadno od naselja Oriovac, neposredno uz županijsku cestu Ž – 4202 [Bartolovci (D525)-Brodski Varoš–Garčin–Strizivojna-Stari Mikanovci (D46) ].
Naselje Malino obuhvaća površinu od 6,44 km², dok prosječna gustoća naseljenosti iznosi 63 st./km². Na području naselja, prema statističkim pokazateljima iz 2021. godine boravi 409 stanovnika, te je u odnosu na 1991. godinu prisutan pad broja stanovnika za 37,4 %. U naselju Malino registrirano je 149 kućanstava sa prosjekom od 2,7 člana po kućanstvu.
U strukturi stanovništva prema spolu, 49,14 % čine žene, dok 51,10 % od ukupnog broja stanovništva čine muškaraci. Dobna struktura stanovništva u postotcima iznosi kako slijedi:
Na području naselja Malino nalazi se sjedište tvrtke „CRO-TEX“ d.o.o., te je isto tako registrirano 15 tvrtki tj. obrtnika koji se bave različitim djelatnostima kao što su stolarske usluge Magdalena Pavković, autoprijevoznik Đuro Pavelić, Beauty by LJerka,obrt za usluge itd. Malino je ujedno izrazito poljoprivredno orijentirano naselje, s 28 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) čija je gospodarska aktivnost najviše usmjerena na ratarstvo, vinogradarstva, stočarstvo, peradarstvo, papirne konfekcije, trgovine i proizvodna zanimanja.
U Malinu su aktivne i udruge koje doprinose društvenom i sportskom životu lokalne zajednice kao što su NK „Mladost“ Malino, DVD Malino, te Extreme klub Malino–Oriovac- dinamičan sportski klub koji se specijalizirao za quad i motocross sportove. Klub je poznat po svojim uspjesima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, a domaća staza "Lazine" u Malinu često je domaćin značajnih utrka.U listopadu 2019. godine, Extreme klub Malino–Oriovac bio je domaćin Otvorenog prvenstva Hrvatske u quadcrossu i supercrossu.Extreme klub Malino–Oriovac aktivno sudjeluje u društvenim događanjima, uključujući organizaciju manifestacija poput "Land art Fest" u suradnji s udrugom Arteco Pavletić, čime aktivno doprinosi razvoju, kulturnom životu i prepoznatljivosti naselja Malino i šireg područja općine Oriovac.
Od zaštićene graditeljske baštine, u Malinu se nalazi prapovijesna nekropola koja je svrstana u kategoriju arheoloških lokaliteta..

Naselje u Općini Oriovac koje se nalazi na geografskoj širini 45°09'01“, geografskoj dužini 17°40'51“. Smješteno je u Crnac polju, u mikroregiji srednje posavine slavonskoga međurječja, odnosno 2 km jugoistočno od naselja Oriovac.
Naselje se nalazi na križistu županijske ceste Ž - 4203 [ Lužani ( Ž - 4202 ) – Živike ], lokalne ceste L - 42027 [ Živike ( Ž - 4203 ) - Pričac] i nerazvrstanih cesta. Prema zadnjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2001. godine u naselju živi 308 stanovnika, te je evidentirano 98 domaćinstava. Površina naselja iznosi 7,40 km², te prosječna gustoća stanovništva je 42 st./km².
Prema zadnjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine u naselju živi 189 stanovnika, te je evidentirano 78 domaćinstava. Površina naselja iznosi 7,40 km², te prosječna gustoća stanovništva je 25 st./km².
Struktura stanovništva prema spolu je 47,08% žena i 52,91% muškaraca, te prema dobnim granicama 11,11% čine mladi, 66,66% zrelo stanovništvo, te 22,22% starije populacije.
Što se tiče gospodarske osnove, najzastupljenije je poljodjelstvo gdje postoji 23 registrirana obiteljsko poljoprivredna gospodarstava, nadalje, vinogradarstvo, vinarija, stočarstvo, trgovina, ugostiteljstvo i 3 obrta (Autoprijevoznik Zdenko Margetić, EUROMONT, te keramika Matičić).
U naselju djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo Živike – Pričac.
U naselju se nalazi područna škola Živike, kapela sv. Katarine djevice i mučenice sagrađena oko 1730. godine, te spomenik obilježja palim mještanima Živika i Pričca od 1841.-1992.godine.
Oriovac
Naselje Oriovac kao administrativno središte istoimene općine ujedno je i najveće naselje na području Općine Oriovac. Oriovac obuhvaća površinu od 15,25 km², dok naselje prema posljednjim statističkim podacima iz 2021. godine broji 1496 stanovnika, što ujedno čini 30,8 % ukupnog stanovništva općine. Oriovac se nalazi na 45°09'53“ geografske širine, te 17°45'37“ geografske dužine. Naselje je smješteno na jugozapadnim padinama Dilj gore, 22 km zapadno od grada Slavonskog Broda.
Naselje Oriovac nalazi se na povoljnom prometnom položaju; na križanju županijskih cesta Ž - 4202 [ Bartolovci (D525) - Brodski Varoš – Garčin – Strizivojna - Stari Mikanovci (D46) ], Ž - 4204 [ Oriovac (Ž - 4202) - Slavonski Kobaš - gr. R.BiH ] i nerazvrstanih cesta. Također, u naselju postoji željeznička postaja na relaciji Zagreb - Dugo Selo – Novska - Slavonski Brod - Vinkovci.
Prosječna gustoća naseljenosti na području naselja Oriovac iznosi 98 st/km2. Od ostalih demografskih pokazatelja, moramo naglasiti da je na području Oriovca evidentirano 554 domaćinstava sa prosjekom od 2,7 člana po domaćinstvu. U strukturi stanovništva prema spolu žene su zastupljene sa 52,13 %, dok muškarci čine 47,86 %. Dobna struktura stanovništva Oriovca, može se reći da je u znatnom opadanju mlađe populacije; 12,96 % čine mladi, 62,03 % zrelo stanovništvo, dok 25 % čine osobe starije životne dobi.
Po stupnju gospodarske razvijenosti naselje Oriovac prednjači u odnosu na ostala naselja na području općine s ukupno 12 registriranih poduzeća, 44 obrta i 37 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova). Među najistaknutijim gospodarskim subjektima izdvajaju se “ Oriolik”d.o.o. proizvodnja namještaja, “Rekord tim” d.o.o. najveći hrvatski proizvođač spužvi, “ Oriobeton” d.o.o.,IKS (usluge građevinskim strojevima), Limarija DAS i Pavić Plast. Gospodarske djelatnosti obuhvaćaju razna područja, uključujući proizvodnju, obrtništvo, trgovinu i poljoprivredu.

Na području naselja Oriovac djeluju dvije ključne obrazovne ustanove: Osnovna škola „Dr. Stjepan Ilijašević“, koju pohađa 325 učenika u razredima od 1. do 8. Dječji vrtić „Ivančica Oriovac“, kapaciteta 111 djece, s područnim vrtićem u Brodskom Stupniku koji pohađa 49 djece. Vrtić također provodi program predškole za djecu s područja drugih općina. Zbog povećane potrebe mještana Oriovaca, 2017. g. se otvara obrt za čuvanje djece “ Sunčica”, kapaciteta 12 djece
U pogledu pružanja primarne zdravstvene zaštite, na području Oriovca djeluju ambulanta opće i stomatološke medicine, ljekarna i veterinarska ljekarna Pored zdravstvenih ustanova naselje raspolaže i sa poštanskim uredom, poslovnicom Fine,uredom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede (javna savjetodavna služba), matičnim uredom, stanicom za tehnički pregled (STP Euroslavonija I), te benzinskom postajom.
Oriovac je i jedno od rijetkih naselja s Reciklažnim dvorištem, izgrađenim uz pomoć EU fondova, kojim upravlja komunalno poduzeće ORIO-KOM d.o.o.
Uži centar naselja Oriovac je obogaćenog sadržaja potrebitog za sve mještane: tržnica,tri trgovine, tri mesnice, pekarnica “ Janković”, cvjećarna “ Palma”, prodavaonica građevinskog materijala “ Paterna” kao i samouslužna autopraonica “ Adriateh”.
Ugostiteljska ponuda obuhvaća restoran "Rustik", više caffe barova te raznovrsne uslužne djelatnosti poput frizerskih salona, fotografskih studija, knjigovodstvenih servisa i prijevoza.
U segmentu društvenih djelatnosti, posebice moramo naglasiti da na području naselja Oriovac djeluje nekoliko izrazito aktivnih športskih i kulturnih udruga; KUD „Luka Ilić Oriovčanin“( istaknut u tradicionalnom provođenju manifestacije “Oriovačke žetvene svečanosti”), NK „Oriolik“, KK „Rekord Tim“, "TKD Škorpion", Lovačko društvo „Prepelica“, "ŠN Oriovac", te udruga umirovljenika. Udruga voćara i vinogradara Oriovac je jedna od aktivnijih udruga poznata po tome što već duži niz godina organizira i provodi “ Oriovitu” , manifestaciju na razini međunarodnog ocjenjivanja vina.
Također, osobito važno za naglasiti je i je prestižna ultramaratonska biciklistička utrka CroUltra24 koja se održava u Oriovcu. Ova utrka je službeno Europsko prvenstvo u disciplinama 6, 12 i 24 sata, priznato od strane Svjetske ultramaratonske biciklističke udruge (WUCA).
DVD Oriovac jedno je od najaktivnijih vatrogasnih društava . 2023. godine društvo je nabavilo novo suvremeno vatrogasno vozilo kako bi unaprijedili svoje operativne sposobnosti, te su proveli proširenje i cjelovito preuređenje vatrogasnog doma.DVD aktivno sudjeluje u zajednici te organizira i poznato vatrogasno natjecanje Zimski kup Oriovac.
Oriovac također raspolažesa: prostranim Društvenim domom, Kinodvoranom dostupnom mještanima i posjetiteljima Župnom crkvom sv. Emerika (izgrađena 1814., -zaštićeno kulturno dobro), te mjesnim grobljem i mrtvačnicom.
Na području naselja Oriovac, također je evidentirano nekoliko arheoloških lokaliteta;
- Prapovijesna nekropola u ul. Braće Radića
- Antičko nalazište „Rimska cesta“
- Prapovijesno nalazište „Glatnik“
Od kulturnih dobara novije povijesti svakako vrijedi istaknuti spomen ploču podignutu u čast obilježavanja 150 – te godišnjice ilirskog pokreta; spomen ploču u čast poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu; spomenik Mati Gabriću; spomenik barunu Filipoviću za gradnju nasipa 1880. godine; te tursku česmu iz 17. stoljeća.

Slavonski Kobaš jedno je od tri najveća naselja u sastavu Općine Oriovac. Smješteno na lijevoj obali rijeke Save, naselje obuhvaća površinu od 33,12 km². Naselje se nalazi na 45°05'59“ geografske širine, te 17°44'37“ geografske dužine, na križištu županijskih cesta Ž - 4204 [ Oriovac ( Ž - 4202 ) - Slavonski Kobaš - gr. R BiH ], lokalnih cesta L - 42028 [ Kloštar - Slavonski Kobaš ( Ž - 4204 ) ], L42036 [ Slobodnica ( Ž - 4206 ) – Kaniža – Bebrina - Slavonski Kobaš ( Ž - 4204 ) ] i nerazvrstanih cesta.
Prema posljednjim statističkim podacima Slavonski Kobaš broji 1034 stanovnika, sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 31 st/km², te 344 domaćinstava sa prosjekom od 3 člana po domaćinstvu. Na relativno nepovoljnu dobnu strukturu stanovništva ukazuju podaci o 65,28 % zrelog stanovništva, te 18,56% starije populacije, dok tek 16,15 % ukupnog broja stanovnika čine mladi ljudi. Nadalje, struktura stanovništva prema spolu je gotovo ravnomjerna što znači da 50,29 % stanovništva čine žene, dok udio muškaraca u ukupnom stanovništvu iznosi 49,70 %.

U Slavonskom Kobašu registrirano je 121 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te 29 obrta i tvrtki koje posluju na području općine Oriovac. Iz prethodno navedenog vidljivo je da se stanovništvo prvenstveno bavi poljoprivrednim djelatnostima.
U zoni naselja Slavonskog Kobaša nalazi se sidrište za brodove na rijeci Savi.

Na području Slavonskog Kobaša djeluje i područna škola sa razrednim odjelima za nastavu od I – IV razreda koju pohađa 90 učenika; zatim ambulanta opće medicine, veterinarska ambulanta, te je izgrađen društveni dom s ciljem zadovoljavanja potreba stanovništva u segmentu društvenih djelatnosti.
Na području naselja djeluje i lovačko društvo „Orljava“, u lovištu „Slavonski Kobaš“ koje se prostire na 5.800 ha površine od čega je u vlasništvu Općine Oriovac 5.273 ha. U lovištu se gospodari sa srnama, zečevima i fazanima.
Od ostalih udruga prisutnih na području Slavonskog Kobaša, ponajprije moramo istaknuti Kulturno-umjetničko društvo „Matija Gubec“, zatim NK „Slavonac“, KKK „Oriolik“, DVD Slavonski Kobaš, te kreativnu udrugu mladih „Limes“ koja provodi već tradicionalnu Tijelovsku biciklijadu.
Od sakralnih objekata na području naselja, nužno je istaknuti župnu crkvu sv. Ivana Krstitelja koja je dio naselja, izgrađenu 1780. godine u istoimenoj župi koja je osnovana 1600. godine. U naselju se nalazi i crkva Blažene Djevice Marije (zaštićeno kulturno dobro kao i župna crkva sv. Ivana Krstitelja) na groblju čija kapela je ostatak znatno veće crkve i samostanskog kompleksa.
Slavonski Kobaš poznat je i nekoliko arheoloških lokaliteta:
- prapovijesno nalazište „Kremenica, Brežani“
- prapovijesna nekropola „Selišta“
- antičko nalazište „Rimska cesta“
Službenik za informiranje:
Matea Brljević
Tel. 035/431-232
Fax: 035/430-006
Mob. 098/529-0270
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Osoba za nepravilnosti:
Ivana Tomić
Tel. 035/430-147, 035/431-232
Fax: 035/430-006
Mob. 098-983-3489
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Komunalni redar:
Dubravko Kolundžić
Mob. 0989833485
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Načelnik:
Antun Pavetić
Mob. 098-263-822
Knjižnica i čitaonica:
Ivana Tomić
Tel. 035/430-147,
Mob. 098-983-3489
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Dječji vrtić "Ivančica Oriovac"
Blanka Stažić, ravnateljica
Tel. 035/409-787
Mob. 0994242881
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Reciklažno dvorište
Mob. 099-490-3009