OSTALA IZVJEŠĆA - LINK

Službenik za informiranje

Općina Oriovac ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije korisniku prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije, koja se naplaćuje sukladno Kriteriju za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (dalje u tekstu: Kriterij) na temelju članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Visina naknade stvarnih materijalnih troškova određuje se u sljedećem iznosu:
1. preslik jedne stranice veličine A4 – 0,03 eura
2. preslik jedne stranice veličine A3 – 0,07 eura
3. preslik jedne stranice u boji veličine A4 – 0,13 eura
4. preslik jedne stranice u boji veličine A3 – 0,21 eura
5. elektronički zapis na jednom CD-u – 0,53 eura
6. elektronički zapis na jednom DVD-u – 0,80 eura
7. elektronički zapis na memorijskoj kartici ovisno o količini memorije – 27,87 eura za 64 GB, 19,91 eura za 32 GB, 15,93 eura za 16 GB, 6,64 eura za 8 GB, 3,98 eura za 4 GB.
8. pretvaranje jedne strane dokumenta iz fizičkog u elektronički oblik – 0,11 eura
9. pretvaranje zapisa s videovrpce, audiokazete ili diskete u elektronički zapis – 0,13 eura
Troškovi dostave informacija obračunavaju se prema važećem cjeniku redovnih poštanskih usluga.
Visinu naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave za usluge koje nisu navedene u Kriteriju, Općina Oriovac će odredit  na način da u visinu naknade zaračuna prosječnu tržišnu cijenu za uslugu, trošak amortizacije koje ima tijelo javne vlasti te trošak poštanskih usluga.
Općina Oriovac će dostaviti korisniku informaciju po primitku dokaza o izvršenoj uplati.
Općina Oriovac će i zatražit od korisnika da unaprijed položi na račun tijela javne vlasti očekivani iznos stvarnih materijalnih troškova odnosno troškova dostave u roku od osam dana, ukoliko iznos prelazi 19,91 eura. U slučaju da korisnik prava na pristup informaciji u roku ne položi navedeni iznos, smatrat će se da je korisnik prava na pristup informaciji odustao od zahtjeva.

IZBORI ZA MJESNE ODBORE

	REZULTATI IZBORA ZA ČLANOVE VIJEĆA MJESNIH ODBORA NA PODRUČJU OPĆINE ORIOVAC
	KANDIDACIJSKE LISTE VMO
	ZBIRNA LISTA
	Rješenje o određivanju biračkih mjesta
	RASPORED DEŽURSTAVA
	ODLUKA
	Rješenje o imenovanju stalnog sastava Izbornog povjerenstva - izbori VMO 2014.
	Obavijest o dežurstvima općinskog Izbornog povjerenstva

UPUTE

	OBVEZATNE UPUTE BR.1
	OBVEZATNE UPUTE BR.2
	OBVEZATNE UPUTE BR.3
	OBVEZATNE UPUTE BR.4
	OBVEZATNE UPUTE BR.5

OBRASCI

	VMO-1
	VMO-2
	VMO-3
	VMO-4
	VMO-6
	VMO-9

 Grb Općine Oriovac je štit, trokutasto - srcolikog oblika, a sastoji se od jednog polja crvene boje. U sredini je srebrno bijeli ždral koji na jednoj nozi stoji, a na drugoj drži poluokomito smješten orah, zlatne boje.

Grb simbolizira Općinu Oriovac na način da ističe njeno dostojanstvo, govori o njenim osnovnim, kulturnim, ekonomskim i društvenim vrijednostima, te je utemeljen na njenoj prošlosti. Pri odabiru simbola općine, misao vodilja bila je simbol koji će biti jednako blizak svim žiteljima Općine Oriovac. Odgovor se krio nadohvat ruke, u našoj bogatoj prošlosti. Kako je Općina Oriovac smještena u bogatoj i plodnoj aluvijalnoj dolini rijeke Save koja je od najstarijih vremena bila meta osvajačkih pohoda drugih naroda, te je rijeka Sava oduvijek bila prirodna granica prema drugim, politički; kulturnim; religijskim; etnološkim područjima, naši preci poznati su kao izuzetni vojnici i graničari koji su čuvali granicu uz Savu od svih onih koji su je na bilo koji način ugrožavali. Simbolički, to je izraženo i kroz grb Općine Oriovac koji prikazuje ždrala koji stoji na jednoj nozi, a u drugoj drži zlatni orah. Kada zaspi, kamen mu ispadne, te se probudi, podigne kamen, te bdije dalje. Na taj način ždral simbolizira požrtvovnost naših predaka, te njihovu neprekidnu borbu za opstanak. Povijesni zapisi govore da je Oriovac dobio ime po velikim nasadima oraha, te iz tog razloga zlatni orah kojega drži ždral predstavlja općinsko središte – naselje Oriovac.

Izvor : Oriovačke kronike s kbr. 130 - autor Marijan Machalla

1220.

U ranom srednjem vijeku prvi je spomen Oriovca, u povelji plemića Giletića, koji su ovdje gospodarili od početka 14. stoljeća. Kasniji vlasnici su plemići iz feudalnog roda porodice Caki (potječu od Dubočca?). Feudalni rod Giletića javlja se u drugoj polovici 13. stoljeća. Kod kraljeva su imali visoke položaje i pripadala su krupnom plemstvu, imali su zemljišne posjede od Save do iza Nove Gradiške, gdje i danas postoji selo Giletinci. Kobaš se neko vrijeme zvao "Gyleta-Kastel". Jedna grana iz porodice Giletića, posjedovala je i Stupnik, te su se zvali "plemići od Stupnika". Kasnije su postali i posjednici Oriovca, te su bili feudalci između Dilja, Save i Orljave.

1221.

- U srednjovjekovnoj ispravi na latinskom jeziku, spominje se "Oriha Draga", koja je geografski smještena negdje oko današnjeg Oriovca

1501.

- Gabrijel Orehovec vlasnik je utvrde oko koje je drvored oraha, a sam vlastelin te utvrde nosi po nasadama oraha pridjevak "Orahovec". Prema predaji kuće starog Orihovca nalazile su se sjevernije od sadašnjeg položaja Oriovca, a kao jedan od mogućih lokaliteta spominje se brdo Surduk

1529.

- U spomenici oriovačke župe piše "Oriov ili kasnije Oriovac bijaše u XV vijeku znamenita tvrđava koja već 1529 pade Turkom u ruke, te bude 1687 od Turaka iz temelja porušena"

1536.

- Provala Turaka, pretpostavlja se da je već prije provale Turaka postojala drvena crkva Sv. Emerika i da su je Turci razorili

1617.

- Turci podižu utvrdu zvanu Surduk iznad Oriovca, na koju danas podsjeća samo sačuvani toponim. Turska česma, građena od opeke, u tlocrtu četverouglastog oblika i u vrhu s piramidalno završenim vijencem s nizom nazubljenja. To je jedan od rijetko sačuvanih spomenika iz razdoblja turske vlasti u Slavoniji, te je zaštićen kao spomenik kulture. Oris česme nalazi se i u grbu Zavičajnog kluba Oriovčana u Zagrebu. Turcizmi zemljišnih čestica u Oriovcu: Džamija, Selvaga, Arman (gumno), Kipšaj, Surduk (jaruga, provalija između dva brda, klanac, sutjeska), Begluk (begovsko imanje), Mezarac (nadgrobno kamenje)

1680.

- Vikar fra Petar Nikolić navodi daje u 14 sela bilo jedno 350 kuća, polovina u lužanskooriovačkom, a polovina u kobaškom dijelu s mnogo katolika osobito u Kobašu i Oriovcu

1684.

- Ustanci u Slavoniji protiv Turaka. Vođe su bili hajduci, među ostalima vođama spominje se i "vojvoda Marko od Or'jovca grada" ili "kapetan Marko od Oriovca"

1691.

- Osnovana župa u Oriovcu i posvećena Sv. Emeriku. To je vrijeme završetka turske okupacije. Lokacija brdskih sela se mijenja i sela se preseljavaju uz glavnu cestu u dolinu Save

1730.

- Spominje se župa u novom naselju, ima 52 katoličke obitelji, drvena kapela Sv. Marka evanđelista sa zvonom i slikom zaštitnika Sv. Emerika i Blažene Djevice Marije.

1734.

- Po kanonskim vizitacijama u Oriovcu ne postoji crkva i mještani kao bogomolju koriste crkvu Sv. Margarete u Lužanima

1736.

- Kod Oriovca se 10. prosinca pobunili graničari, koji su išli ratovati u Italiju. U pobuni ubili komandanta i sve oficire

1746.

- U kanonskoj vizitaciji stoji da je naziv župe Uznesenje Blažene Djevice Marije. U kapeli je slika Gospe naslikana na platnu, a crkva Sv. Marka je izvan sela. Oriovac broji 56 stanovnika

1748.

- Gradi se nova cesta trasom stare koju su izgradili Rimljani. Duž ove ceste grade se nova naselja koja su bila razasuta do tada po brdima kako bi ih nova vojna vlast mogla bolje držati pod kontrolom. Tako se "uz drum" preselio i današnji Oriovac. Zato se stara brdska lokacija zemljišta i naselja i danas zove "kućišta".

1758.

- Na temelju stare crkve Sv. Emerika podignuta je veća drvena crkva. Crkva je sagrađena od greda, dimenzija 22x10 metra s krovom iznad glavnog ulaza,
drvenim natkrivenim tornjem u kojem su bila dva zvona od 75 i 25 kilograma. Oriovac broji 332 stanovnika

1760.

- Po kanonskim vizitacijama Oriovac je imao 61 obitelj i ukupno 495 stanovnika
- Popis je zabilježio da u Oriovcu, Malinu, Cigleniku, Bečicu, Lužanima, Živikama, Pričcu, Radovanju, Kobašu,Novoselju i Kutima ima 398 hrvatskih kuća s 3024 žitelja, gotovo po "osam čeljadi u jednoj kući"

1761.

- Osnovana elementarna škola na njemačkom jeziku. Prvi učitelj je Sebastijan Budek, rodom iz Moravske. Prvih 24 učenika učilo samo osnovno znanje: čitanje, pisanje, računanje i vjeronauk
- Otvorena sabirna stanica za otkup čahura od dudova svilca

1763.

- Počinje uzgoj krumpira, kojega su krajiški vojnici donijeli iz pruskog rata

1764.

- Gradi se nasip od ceste do Save uz Orljavu. Deseta satnija (kompanija) Gradiške pukovnije smještena je u Oriovcu u vrijeme Vojne krajine, nakon podijele Gradiške pukovnije na četiri satnije

1770.

- U Oriovcu ima 61 obitelj i ukupno 495 stanovnika

- Gradiška pukovnija podijeljena na školske kotare: Nova Gradiška, Novska i Oriovac. Tako su veća mjesta postojala župe, sjedišta kompanija i otvarane su trivijalne škole (nastava traje dvije godine, radi jedan učitelj, a nastava je na "ilirskom" i njemačkom)

1771.

- Vojne vlasti podižu prve dudinjake, počinje uzgoj dudovog svilca i svilogojstvo

1772.

- Pojavila se kuga u oriovačkom kraju

1776.

- Sagrađen župni stan u selu i danas se nalazi na istom mjestu

1777.

- Sagrađena "atska štala", konjušnica (danas poznata kao bivša pekara Pave Matica) u kojoj se uzgajalo 5 rasnih ždrijebaca
za potrebe austrijske vojske

1780.

- Poštanske diližanse prolaze kroz Oriovac, to je tzv. "kariol"

1783.

- Oriovac ima 647 stanovnika

1784.

- Dvorsko vojno vijeće, 13. listopada ukida mnoge trivijalne škole u novogradiškoj pukovniji, ali ostaje škola u Novskoj,
Oriovcu i Staroj Gradiški

1787.

- Otvoren poštanski ured

1788.

- Završeno je naseljavanje uz cestu od Novske do Oriovca. Tu regulativnu osnovu izradio je Jerko Ljubibratić, krajiški potpukovnik gradiške regimente

1796.

- Na tadašnjoj poštanskoj karti vidi se trasa vojne pošte tzv. kambiature s označenim Oriovcem kao poštanskom postajom

1804.

- Prema popisu u Oriovcu obitava 667 stanovnika

1809.

- Počeli radovi na Jelas polju da se isuši močvarno tlo

1812.

- Gvardijanom franjevačkog samostana u Brodu postade Klement Oriovčanin
- Župnik Luka Klokočevik počeo graditi novu crkvu u Oriovcu

1814.

- Rodio se 1. siječnja, zaslužni ilirac, svećenik i sveučilišni profesor dr. Stjepan Ilijašević

1815.

- Sagrađena je današnja župna crkva Sv. Emerika o čemu svjedoči ploča na njegovom pročelju

1817.

- Rodio se 15. listopada svećenik, povjesničar, arheolog, numizmatičar, ilirac i sakupljač narodnog blaga i hrvatski književnik Luka Ilić Oriovčanin

1821.

- Biskup Josip Žalec, 16. rujna, posvetio oriovačku crkvu koja je sagrađena prije šest godina (1815 godine)

1828.

- Odredbom cara Josipa I osnovana trivijalna škola s dva razreda i bila je nadopuna elementarnoj školi, gdje je radio učitelj
Stjepan Pustajić

1835.

- Osnovana Tvornica svile u Oriovcu

1836.

- Pojavila se kolera u oriovačkoj satniji

1841.

- Biskup Gjuro Haulik 21. travnja krizma u Oriovcu, odlazi u Đakovo i isti dan se na povratku vraća u Oriovac, gdje je i ručao
kod župnika Dragutina Radinovića

1843.

- Luka Ilić Oriovčanin imao je 10. travnja, svoju prvu mladu misu, mandukator (rukovoditelj) je bio Dragutin Radinović, župnik oriovački

1847.

- Poznata gostionica, nekoga Reissa, zvala se "Zum goldenen Brunnen", kupili je za 3000 forinti roditelji Frana Gundruma Oriovčanina. Tu je bila postaja za diližanse i putnike, a predavala se i primala pošta između Broda i Gradiške na liniji Sisak- Osijek. U gostionici su ručali npr. general Filipović, ban Šokčević, knez Wurtnenber
- Mato Videković, učitelj u trivijalnoj školi, nastava se sastojala od matematike, čitanja i pisanja

1848.

- Ponovo pojava kuge, zarazu donijeli vojnici

1856.

- Rodio se 9. listopada Fran Srećko Gundrum Oriovčanin, liječnik, gradski fizik u Križevcima, publicist, prevoditelj i svestrani kulturni djelatnik, član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", Zmaj Oriovački

1861.

- Počinje se voditi župna spomenica Liber memorabilium

1866.

- U Oriovcu se 13. svibnja rodio Andrija Draženović, filolog, prevoditelj s francuskog i zaslužnik hrvatske kulture

1867.

- Dana 8. lipnja položen kamen temeljac za samostan Sv. Vinka u kojem treba biti prostor za djevojačku školu. Velika pomoć zagrebačkog katehete Stjepana Tadića, rodom iz Oriovca, koji je dobio potporu od nadbiskupa Haulika. Za gradnju samostana vojno ministarstvo u Beču doznačilo 500 forinti. U kameni temelj uz "gruvanje mužara" domaći župnik Jakob Filiž položio spomen spis

1868.

- U Brodu se 2. ožujka rodio Josip Muravić, koji je u brodskom Posavlju oslikao mnoge župne crkve među kojima i crkvu Sv. Emerika u Oriovcu. Umro je 25. prosinca 1946 godine.
- Počela raditi Djevojačka škola koju su osnovale Šestare milosrdnice

1871.

- Razvojačena Vojna krajina. Dječačka oriovačka škola dobila zemljište za pokusni školski vrt, zasađe no 2000 plemenitih sadnica najviše jabuka i krušaka

1872.

- Osnovan kotar sa sjedištem u Oriovcu

1874.

- Dolazi do reorganizacije školstva prema kojoj se škola u Oriovcu od sada zove Pučka škola i ima pet razreda

1875.

— Zatvorena Tvornica svile
— Gradiško školsko okružje u koje spada i oriovački kotar ima 28 škola

1877.

— Izlila se Sava i zabilježene opet velike poplave
— Uspostavljen vodovod zaslugom generala Molinarya, zapovjednika Vojne krajine. U župnoj spomenici piše "nabavljene su nove cijevi iz tuča pošto su stare drvene posve već istrunule i vodovod do blizu 30 godina prekinut bio"

1878.

- Na vojnom pohodu prema Bosni, na početku austrijske okupacije Bosne i Hercegovine, u hladu turske česme odmarali su se tri dana austrijski vojnici, kojima je zapovijedao barun Würtenberger
- U Brod 23. rujna stigao prvi vlak
- Na dan Sv. Kate, 25. studenog, katastrofalna poplava. Vodomjerna Savi pokazao vodostaj od 843 cm, došlo do proboja obrambenog nasipa, te su vode Save i Orljave poplavile Jelas polje, Slavonski Kobaš i Oriovac. Sljedećih godina gradi se nasip. U Kobašu i Oriovcu kao spomen na taj događaj grade se spomenik zapovjedniku Vojne krajine generalu Franji barunu Filipoviću carskom kraljevskom zapovjedniku Krajine "za otčinsku skrb prigodom poplave 1878."
- Dana 4. veljače umro u Novskoj Luka Ilić Oriovčanin
- Prvi liječnik u Oriovcu bio je Josef Kuntschikin
- Časne sestre milosrdnice samostana Sv. Vida zasadile plemenitu vrstu vinove loze "rizling"

1880.

- Dana 16. listopada otkriven spomenik za sjećanje na poplavu koja se dogodila 1878. godine, na blagdan Sv. Kate, i u znak zahvalnosti generalu barunu
Filipoviću na pomoći stradalima od poplave
- Dogodio se 9. studenog veliki potres, stradao svod crkve ispod tornja Sv. Emerika
- Utemeljena Narodna čitaonica
- Oriovac se svrstava u Vojnu krajinu i između 15 kotareva statistički je na 12. mjestu s 46,67 posto poljoprivrednog stanovništva

1881.

- Na oltaru crkve postavljena slika Sv. Emerika, sveca zaštitnika crkve
- Dana 13. prosinca, zaslugom Stjepana Gabrića (rođen u Radovanju), narodnog učitelja i prosvjetitelja, otvara se Narodna čitaonica
- Počinje s radom društvo Sv. Jeronima
- Dana 1. lipnja osnovana Štedna i pripomoćna za druga, koja je imala 7520 dionica

1883.

- Cecilija Rozina radila je kao prva učiteljica u Djevojačkoj školi
- Izbori za narodne zastupnike Hrvatskog i Ugarskog sabora. Izbori održani 21. travnja u Oriovcu, na listi pravaša u Oriovcu pobijedio Makso Lončarević

1885.

- Poštanska diližansa "kariol" prevozila veću sumu novca iz Nove Gradiške u Oriovac, kraj Oriovca na padnuta i opljačkana. Poštar ubijen, a ubio ga je mesar iz Oriovca
- Učitelj u Oriovcu Jakob Kalajdžić uredio školski pčelinjak

1886.

- Prestao s radom Oriovački kotar

1887.

- U lipnju izbori za Hrvatski sabor koje je raspisao Khuen Hedervarv. Od kandidata za "stranke prava" iz Oriovca izabran je Makso Lončarević
- Dana 31. ožujka osnovana Gospodarska podružnica, preteča Poljoprivredne zadruge. Obuhvaćala mjesta: Oriovac, Kobaš, Bebrinu, Brodski Stupnik, Sibinj i dio Nove Kapele. Nabavljeno su dvije metričke cente sortne djeteline, trijer za žitarice, tri prva željezna pluga, koja su tada bila čudo tehnike u tom
kraju, dva bika holandske i podolske pasmine, te modra galica.

1888.

- Dogodio se 20. svibnja snažan potres, srušio se svod crkve Sv. Emerika

1889.

- Dana 18. rujna prošao prvi vlak kroz Oriovac, sa građena zgrada željezničke postaje
- Nastavljena tradicija svilogojstva, koju je u Oriovcu utemeljio Antun Janković Daruvarski. Uzgaja se dudov svilac - Bombayx mori, koji se hrani lišćem duda

1891.

- Na dan Sv. Florijana, 4. svibnja osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo. Kamilo Frigan brijač i posjednik sazvao osnivačku skupštinu
- Ban Khuen Hedervarv obilazeći požešku županiju posjetio i Oriovac, razgledao tursku česmu i školu, te se potpisao za spomen na svoj boravak, na jednoj stranici spomenice oriovačke škole
- Otvorena ljekarna K. Parapatića

1894.

- Oriovac ima 669 stanovnika

1895.

- Vlada za popravak župnog ureda odredila 2000 forinti, župnik da namakne ostatak novca "utjerivao namet od 42 novčića po forinti izravnog porez"
- U svibnju pao snijeg, poplave i najezde poljskih miševa

1897.

- Od 13. studenog otvoren u pošti Oriovac brzojavni ured

1900.

- Osnovana Oriovačka privredna banka

1901.

- Oriovac ima 690 stanovnika

1902.

- Osnovana Hrvatska seljačka zadruga u koju su upisana 172 člana

1908.

- Poštanski ured u Oriovcu je tzv. Ugovorni, nema stalnog namještenika, te službuje poštar na ugovoreni rok

1909.

- Dana 15. lipnja ban Pavao Rauch u službenom posjetu Brodu i Oriovcu.
- Jakov Kalajdžić ravnatelj i učitelj Narodne čitaonice u Oriovcu, postaje počasni član Matice Hrvatske i povjerenik MH

1910.

- Oriovac ima 941 stanovnika
- Od 16. prosinca puštena u promet telefonska veza

1911.

- Antun Delefabre osniva ciglanu i sezonski zapošljava 80 radnika. Proizvodni kapacitet ciglane je 300.000 elementa
- Općinsko zastupništvo kupilo za školske potrebe kuću "Vukovića hotel", u mjestu protesti radi te kupnje

1912.

- Ante Gjukić, blagajnik H. S. Zadruge u Oriovcu, odbornik bjelovarsko- križevačke i požeške skupine Hrvatske seljačke zadruge

1913.

- DVD Oriovac kupilo mrtvačka kola za prijevoz umrlih
- Započela gradnja nove školske zgrade uz samo stan Sv. Vida

1917.

- U okolici Oriovca skuplja se tzv. Zeleni katar, od vojnika pobjeglih iz raznih vojnih jedinica
- Otkupna postaja otkupila 150 vagona šljiva. Oriovac ima do 50 jutara vinograda, koji daju oko 8 vagona vina. U Oriovcu je dobit od vina imalo oko 40 obitelji

1919.

- Pučka škola postaje osnovna škola

1920.

- Osnovano Orlovsko društvo, koje razvija prosvjetni i kulturni rad, okuplja seosku katoličku omladinu. Osnivač društva je kapelan Franjo Rički, tajnik Josip
Živatović, a načelnik Aca Tustanić

1921.

- Dana 27. veljače osnovano diletantske prosvjetno društvo "Nada"
- Od 31. siječnja počeo popis stanovništva (to je prvi popis stanovništva u Kraljevini SHS) na području općine Oriovac obitavalo je 2248 stanovnika (preko
90 posto su Hrvati)
- Župnik Marko Blaževac i crkvenjak Jozo Živatović u "Brodskim novinama " (od 10. rujna) zajedno s drugim župljanima napadnuti u novinskom tekstu radi
iskazivanja rodoljublja i otvorenih simpatija prema Stjepanu Radiću.
- Dozvoljeno je slobodno pečenje rakije, koje je od 1917 imala pravo samo kotarska "sredotočna pecara rakije" u Slavonskom Brodu (koju je osnovao mađarski ministar Teleky 1917 godine)

1922.

- Prikazani prvi kino filmovi u kući obitelji Sorić

1923.

- Na velikom predizbornom narodnom zboru, 2. veljače govorio Stjepan Radić, predsjednik HRSS. Veličanstvena povorka i proslava u Oriovacu. Sačuvana
kočija kod Ive Pandurića i ponjavac, koji je izvezla Anka Tadić s kojim se pokrivao na kočiji Stjepan Radić. U kući narodnog zastupnika Ivana Čaldare-vića priređen je za goste ručak
- Osnovan nogometni klub - OŠK, Oriovački športski klub, utakmice se igraju na Placu. Antun Domin i Joško Debogović pokretači osnivanja kluba

1925.

- Dana 25. siječnja, izvršen atentat na ljekarnu u Oriovcu
- U Oriovcu održana 30. kolovoza proslava 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva. U Zagrebu se u Maksimiru podiže humak "Sokolska mogila" od najhrvatskije i najsvjetlije hrvatske zemlje. Između 155 odabrana mjesta iz cijele Hrvatske, koji ugrađuju zemlju svoga mjesta je i zemlja donesena iz Oriovca

1928.

- Gradi se dvostruki kolosijek pruge, pronađena zemljana posuda, te arheolozi na osnovu ovoga nalaza datiraju mjesto Oriovac u kasno brončano doba.

1929.

- Prestaje poslovati Oriovačka privredna banka

1930.

- Josip Mifek osniva organizaciju Jugoslavenskog sokola, koja broji 50 članova

1931.

- Prema popisu stanovništva od 31. ožujka općina Oriovac ima 2285 stanovnika od kojih je 2252 katolika, 316 pravoslavnih, 16 starokršćana i 1 evanđe list. Oriovac ima oko 1350 stanovnika u 324 domaćinstva

1934.

- Ujutro, 15. listopada prošao vlak u kojem su posmrtni ostaci ubijenog kralja Aleksandra. Vlak zadržan na brodskoj stanici u pet sati i 40 minuta

1935.

- Dana 18. veljače počela uhićenja pojedinaca u Oriovcu i Sibinju, to su sudionici proslave Papinog dana (Pio XI). Proslava je održana u Sibinju, 17. veljače, a misno slavlje vodio je Mihovil Praskić, župnik iz Podcrkavlja. Poslije misnog slavlja u Sibinju uputio se s desetak zaprežnih kola u koloni s 120 ljudi u posjet oriovačkom župniku Martinu Benkoviću

1936.

- Oriovac ima 1427 stanovnika

1937.

- Dana 6. lipnja posveta novosagrađenog vatrogasnog doma, postavljen i kip Sv. Florijana

1938.

- U selu rade 3 kovača, 2 kolara, 1 krojač, 1 stolar, 2 postolara, 2 brijača, 1 dimnjačar, 1 pekar, 1 slastičar i 2 mesara
- Dogodio se 27. ožujka na širem području Oriovca veći potres
- Osnovana Veterinarska ambulanta Oriovac, sa sjedištem u Radovanju. Prvi veterinar bio je Živko Stojanović, na glasu kao vrstan štrojač pastuha i nerasta

1939.

- Katastarska općina Oriovac zapremala je 2568 jutara zemljišta. Ratarske kulture u Oriovcu zasijane su na 478 jutara zemlje.

1941.

- Počinje organizirano djelovanje simpatizera KPJ i SKOJ, a 2. kolovoza dolazi do velikih hapšenja skojevaca u Oriovcu i okolnim mjestima

1943.

- Njemačka vojska okupirala Oriovac, a tijekom jeseni došli i vojnici tzv."Kozaci"

1944.

- Dana 17. travnja savezničko bombardiranje SI. Broda, bombardirana željeznička stanica u Oriovcu
- Oriovac ima 1604 stanovnika, od toga 1397,7 hektara poljodjelske površine

1945.

- Dana 19. siječnja najteže bombardiranje Slavonskog Broda u Drugom svjetskom ratu, bilo je 56 naleta. Iz Oriovca se vidjelo da Brod gori, a tlo je podrhtavalo. Zbog velikog bombardiranja ložioničko skladište iz Broda preseljeno u Oriovac.
- Dana 21. travnja oslobođen Oriovac, u mjesto dolazi vojska Prve Armije 21. divizije i preuzima vlast
- Partizani 31. svibnja mučili i ubili pet prokazanih i izdanih nedužnih oriovčana na brdu Čerina
- U studenom osnovana Poljoprivredna zadruga

1946.

- Fiskulturni aktiv Oriovca osniva nogometni klub "Radnik"

1947.

- Zatvara se rudnik lignita ("elektranski lignit", slojevi lignita s dosta vlage i pepela niske ogrjevne moći), otvoren za vrijeme rata, sada nerentabilan

1948.

- Započinje na "Placu" izgradnja Zadružnog doma
- Na Jelas polju kod Oriovca počela se sijati riža

1949.

- U proljeće osnovana Seljačka radna zadruga s prvih 11 članova

1950.

- Proradila električna centrala, radila od 9 sati na večer do 6 sati ujutro. Električna rasvjete po selu i u stambenim zgradama osvijetlila mjesto

1953.

- U Zadružnom domu otvara se kino dvorana - prikazan prvi poslijeratni film, snimljen 1947. godine, film "Slavica", po kome kino (1955. godine) dobiva ime. Glavna glumica Irena Kolesar, rođena je u Slavonskom Brodu

1955.

- Sve općinske institucije i sjedište općine premješteno je u Lužane. U Oriovcu ostaju samo mjesne organizacije
- Počinje gradnja vodovoda

1956.

- Osnovana Poljoprivredna zadruga Oriovac. Mato Gabrić upravitelj. U Oriovac dolazi liječnik dr. Ćutimir Glavaš. Upravitelj šumarije je ing. Marko Fastić

1957.

- Počela gradnja moderne Zdravstvene stanice

1959.

- Općinske službe vračaju se u Oriovac iz Lužana gdje su bile od 1955 godine.
- Osnovano 16. studenoga "poduzeće za izradu metalnih proizvoda za široku potrošnju pod imenom 'Oriolik', sjedište je u Oriovcu, Ulica Kolodvorska br. 35"

1960.

- Prestala raditi ciglana vlasnika Antuna Delefebre
- Pronađene žare s ostacima spaljenih kostiju, prilikom kopanja temelja za kuću Mije Čačića na kućnom broju 77. U neposrednoj blizini ovoga nalazišta, između dva svjetska, rata Mijo Franić pronašao je 6 do 8 žara
- Dana 3. veljače započinje proizvodnja u "Orioliku"

1961.

- Oriovac ima 1533 stanovnika

1964.

- Počinje s radom novootvorena Zdravstvena stanica
- Dana 13. travnjajaki potres na brodskom području u 9 sati 30 minuta i 26 sekundi jačine 9 stupnjeva Richterove skale. Potres nanio velike štete. U Oriovcu oštećene kuće, zgrade i crkva

1969.

- Osnovan "Oriofleks" nova tvornica u sastavu "Oriolika"

1970.

- Otvorena prva moderna trgovina - samoposluga "Brodokomerc"
- Oriovac ima 485 domaćinstava, u njemu živi 1580 stanovnika

1971.

- Roko Grubelić iskopao bagerom u kanalu Bažine prema Krajačičima brončano koplje

1975.

- Dana 26. svibnja počeo izlaziti list "Oriolik", informativni list radne organizacije "Oriolik", glavni urednik Miroslav Jurić

1982.

- osnovan KUD Luka Ilić Oriovčanin
- Prebendar Kaptola zagrebačkog prečasni Mijo Gabrić u svom domu u Zagrebu ugostio, danas blaženicu Majku Tereziju, koja je bila u posjeti u prigodi proglašenja kardinala Kuharica. Prč. Mijo Gabrić fotografirao Majku Tereziju i njegova slika proglašena u Rimu 2003. godine za najljepši plakat s likom Majke Terezije u prigodi njezine beatifikacije za blaženicu

1985.

- Postavljena spomen ploča o 150. godišnjici Ilirskog pokreta- Hrvatskog narodnog preporoda. Spomen ploča ilircima: Stjepanu Ilijaševiću i Luki Ilicu
Oriovčaninu postavljena na pročelju škole

1988.

- RO "Oriolik" zapošljava 1300 radnika
- Obnova župne crkve Sv. Emerika. Kod obnove pokrivene su freske na svodu crkve

1990.

- Dana 3. svibnja, osnovana Hrvatska demokratska zajednica
- Osnovana Hrvatska narodna stranka
- Na prvim slobodnim demokratskim izborima u slobodnoj Hrvatskoj, HDZ pobijedio, a u Vijeće općina Hrvatskog sabora izabran Antun Babić

1991.

- Prema popisu stanovništva Oriovac ima 2049 stanovnika od toga: 1738 Hrvata, 163 Srba i 148 ostalih. Ima 605 domaćinstava, 864 ha obradive poljoprivredne površine, te 62 goveda, 661 svinju i 5 konja

1992.

- Dana 19. srpnja pale neprijateljske granate na dječji vrtić "Ivančica", pogođen "Oriofleks", 27. srpnja četničkim napadom i bombama u požaru uništeni
i zapaljeni kapaciteti "Proizvodnje namještaja Oriolik"
- U travnju osnovane "Oriovačke kune" popularni tamburaški sastav
- Dana 12. studenog ispraćaj poginulih branitelja Domovinskog rata oriovačke općine iz župne crkve Sv. Emerika

1993.

- Novi ustroj Brodsko-posavske županije, Oriovac obuhvaća 10 sela s 6860 stanovnika, od kojih je 1392 zaposleno, a ima 772 umirovljenika
- Dana 17. travnja održana Prva konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Oriovca. Od tada se taj dan obilježava kao Dan Oriovca. Općina Oriovac ima 6860 žitelja u 2060 kućanstava, na površini od 93 kvadratna kilometra
- U Zagrebu 26. studenog osnovan Zavičajni klub Oriovčana u Zagrebu
- Dana 24. studenog anonimno pismo župniku Župe Sv. Mirka u Orioveu, razlog je promjena imena crkvenog zaštitnika
Emerik u Mirko

1994.

- Turska česma se obnavlja. Česma je visoka 8 metara, duga je i široka po 2 metra
- Tiskan 24. rujna prvi broj "Obzor", glasilo općine Oriovac
- Po popisu stanovnika Općina ima 10 sela s 6860 stanovnika
- Osnovana Hrvatska stranka prava
- Dana 22. studenog u Hrvatskom domu osnovana Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR)
- U prosincu osnovana Udruga Hrvatske mladeži

1995.

- Svečano 26. rujna otvorena tržnica u Frankopanskoj ulici, kod zgrade bivše Ženske škole
- Od 1. lipnja Oriovac ima novi poštanski broj 35250, pozivni broj je 035. Do tada poštanski broj Oriovca bio je 55250, a pozivni 055.
- Dana 30. siječnja otvorena poslovnica ZAP-a (Zavod za platni promet)
- Od 17. srpnja krenulo se s organiziranim odvozom otpada s područja općine Oriovac
- Dana 28. svibnja obilježena 50. obljetnica tragične pogibije pet nedužnih oriovčana ubijenih na brdu Čerin. (31. svibnja 1945. godine) Promovirana knjiga M. Tustanića "Žrtve Oriovac"
- Dana 30. rujna otkriven Spomen križ na groblju, koji podiže Zavičajni klub Oriovčana iz Zagreba
- Dana 2. kolovoza skinuti stari mehanizmi sata na crkvenom tornju i počela obnova i popravak crkvenog sata

1996.

- Otvorena 16. travnja "Oriovita". izložba i degustacija vina, Mato Čaldarević prvi vinar koji ima registrirano vino s geografskim podrijetlom
- Osnovan 17. travnja Klub radio-amatera

1997.

- Donesena 26. rujna odluka Vijeća općine Oriovac da se 30. rujan proglasi Danom poginulih branitelja Domovinskog rata općine Oriovac

1998.

- Crkveni odbor i Župno vijeće sa župnikom vlč. Brankom Gelemanovićem organiziralo nekoliko donatorskih akcija za prikupljanje sredstava za obnovu mjesne župne crkve
- Od 6. srpnja Oriovac dobio svoj grb i zastavu

1999.

- Postavljena u Narodnoj knjižnici izložba: "Plemeniti muži ilirske dobe", posvećena znamenitim Oriovčanima: Stjepanu Ilijaševiću, Luki Ilicu Oriovčaninu
i Franu Srećku Gundrumu Oriovčaninu
- Položen 1. prosinca kamen temeljac za spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata općine Oriovac. Stjepan Perković je autor
idejnog rješenja spomenika. Radove otvorio ministar branitelja RH dr. Juraj Njavro

Općina Oriovac smještena je u središnjem dijelu Brodsko-posavske županije, te se prostire na površini od 99,06 km², što čini 4,9 % ukupne površine županije. Svojim položajem na sjeveru graniči s Požeško-slavonskom županijom, a na jugu je omeđena rijekom Savom, koja ujedno predstavlja i državnu granicu prema Bosni i Hercegovini.

Općinu Oriovac čini 10 naselja; Oriovac (sjedište općine), Radovanje, Kujnik, Malino, Lužani (na glavnoj terezijanskoj cesti), Ciglenik, Bečic (sjeverno uz Orljavu), Živike, Pričac i Slavonski Kobaš (južno na Savi). Na području Općine Oriovac prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine boravi 4781 stanovnik, što čini udio od 3,65% ukupnog stanovništva Brodsko-posavske županije. Najveći udio od ukupnog broja stanovnika čini dobna skupina iznad 60 godina (18,3%), dok najmanji udio (10,1 %) čine stanovništvo u dobi od 0 do 14 godine.
Dan Općine Oriovac obilježava se 17. travnja, u spomen na prvu konstituirajuću sjednicu Općinskog vijeća održanu 1993. godine.

Općinu Oriovac možemo svrstati među gospodarski najrazvijenije općine na području Brodsko-posavske županije. Promatrajući strukturu djelatnosti poduzeća sa sjedištem na području općine, moramo naglasiti da prevladavaju poduzeća u proizvodnim i uslužnim djelatnostima koji se ističu kao značajni gospodarski subjekti općine Oriovac. Kao nositelje gospodarskog razvoja prije svega moramo istaknuti Rekord-Tim d.o.o. iz Oriovca prvi i najveći hrvatski proizvođač spužvi za kućanstvo, te Plama-Oriolik d.o.o. za prizvodnju i promet poliuretanskih masa, zatim Chromos Svjetlost d.o.o. iz Lužana u djelatnosti proizvodnja boja, lakova i premaza, te Oriobeton d.o.o. iz Oriovca u djelatnosti proizvodnje betonske galanterije, zatim Ergo Staples iz Lužana u proizvodnji klamerica, kao i  Oriolik d.o.o. iz Oriovca u djelatnosti proizvodnje namještaja. Osim navedenih poduzeća  na području Općine Oriovac registrirana su 172 obrta, od kojih je 80 % u uslužnim, dok je 20 % obrta u proizvodnim djelatnostima. Prema zadnjim utvrđenim podatcima poduzetnici Općine Oriovac zapošljavali su 595 radnika. Ovi podaci ukazuju na pozitivan trend rasta broja poduzetnika i zaposlenih u Općini Oriovac u posljednjim godinama.

Među istaknutijim poduzećima koja poboljšavaju kvalitetu dostupnih usluga  je i ORIO-KOM d.o.o. osnovano  od strane Općine Oriovac za pružanje i obavljanje komunalnih usluga na području Općine Oriovac, kao i Oriovačka razvojna agencija d.o.o. koja ima ključnu ulogu u stvaranju i implementaciji projekata koji su usmjereni na privlačenje investicija, poticanje poduzetništva i jačanje konkurentnosti gospodarstva. Misija Oriovačke razvojne agencije  je doprinijeti stvaranju kapaciteta za rast i razvoj općine Oriovac u vidu ljudskih potencijala, gospodarstva, kvalitete života, zaštite okoliša te promoviranja prirodnih, kulturnih i turističkih potencijala. Osmišljavanjem razvojnih projekata cilj je promovirati i poticati održivi razvoj te razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Prema Prostornom planu na području općine Oriovac osnovane su gospodarske zone i to: poduzetnička zona „Čaplja“ u Oriovcu na kojoj se trenutno nalazi tvrtka Metal Malino,  poduzetnička zona Lužani , na kojoj se trenutno nalaze tvrtke Ergo Lužani , Chromos Svjetlost Lužani, Đuro Đaković i Žito d.o.o farma, zatim gospodarska zona poljoprivredne namjene Slavonski Kobaš, na kojoj je izgrađena farma pilića Jozić,  gospodarska zona Slavonski Kobaš , površine 15.700 m“ , sjeverno od naselja Slavonski Kobaš. Posebnu vrijednost čine stari ribnjak Jelas (1.477 ha), s ornitološki zaštićenim područjima od županijskog značaja.

Važno za naglasiti je i to da je u općini Oriovac registrirano je 294 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom bitno pridonose održivom razvoju općine. 

Sadržaj društvenih djelatnosti, te izgrađenost društvene infrastrukture na području Općine Oriovac uglavnom zadovoljava sve potrebe lokalnog stanovništva. U pogledu obrazovnih institucija na području Općine Oriovac djeluju 2 osnovne škole: OŠ "Dr. Stjepan Ilijašević" iz Oriovca koju pohađa 325 učenika, te OŠ "Ljudevit Gaj" u Lužanima koju pohađa 179 učenika. Nastava u navedenim školama odvija se za učenike od I do VIII razreda, dok se putem područnih škola za nastavu od I do IV razreda u naseljima Slavonski Kobaš, Živike i Ciglenik zadovoljavaju potrebe svih naselja Općine. Na području Općine Oriovac djeluje i jedna ustanova predškolskog odgoja tj. Dječji vrtić "Ivančica Oriovac" u Oriovcu. Također u naselju Lužani nalazi se i "Obiteljski dom za starije" smještajnog kapaciteta 25 osoba.

Na području općine djeluju tri kulturno umjetnička društva: "Luka Ilić - Oriovčanin" iz Oriovca, "Matija Gubec" iz Slavonskog Kobaša, te KUD "Graničar" iz Lužana.

Od događanja koja su od izuzetnog značaja za Općinu Oriovac valja izdvojiti CroUltra 24-satni biciklistički ultramaraton koji se po drugi puta održao u Republici Hrvatskoj na području Brodsko-posavske županije, točnije u Općini Oriovac. Godine 2024.  CroUltra je dobila status Europskog prvenstva od strane WUCA organizacije, što ima velik znak prestiža za CrouUltru koja je dio Bike Passion brenda. Isto tako je neizostavno navesti Extreme klub Malino-Oriovac koji je u 2018. godini postao ekipnim prvakom Hrvatske u quadovima, da bi godinu kasnije bili drugi. Kajak kanu klub Oriolik iz Slavonskog Kobaša postigao je izvanredne rezultate na Državnom prvenstvu Republike Hrvatske  2020. godine na zagrebačkom jezeru Jarun kada je  klub je osvojio dva pehara: drugo mjesto u kategoriji kadeta i treće mjesto u kategoriji juniora kao i 20 pojedinačnih medalja u različitim disciplinama. Kajak kanu klub Oriolik iz Slavonskog Kobaša poznat je po organizaciji regate "Kobaš".

U naselju Oriovac kao administrativnom središtu općine djeluje i "Narodna knjižnica i čitaonica" utemeljena davne 1880. godine. U vrijeme kada je osnovana, "Narodna knjižnica i čitaonica" bila je sjedište kulturnih zbivanja ovoga područja. Knjižnica je sa prekidima radila do 1997. godine, kada je obnovljen njen rad, te je 2003. godine preseljena u nove prostorije gdje i danas djeluje. "Narodna knjižnica i čitaonica" sastoji se od informativnog-posudbenog dijela u čijem sastavu se nalazi i kutak za djecu, te čitaonica. Svrha djelovanja knjižnice prvenstveno je formiranje knjižničkog fundusa, te sa zadovoljstvom možemo istaknuti da "Narodna knjižnica i čitaonica" u Oriovcu danas raspolaže sa fondom od 6 800 knjiga. Prioritetan zadatak knjižnice nameće povećanje broja članova, posebice djece i mladih kojima želimo usaditi ljubav prema pisanoj riječi.

Svakako valja istaknuti da  Općina Oriovac ima zajednički ured Turističke zajednice Meridiana Slavonica (2022),čije je središte u Oriovcu, a obuhvaća općine Brodski Stupnik, Oriovac i Nova Kapela. Meridiana Slavonica, što u prijevodu s latinskog znači "južna Slavonija", osnovana je s ciljem stvaranja prepoznatljive i bogate turističke ponude, kao i učinkovitijeg nastupa na sve zahtjevnijem turističkom tržištu. Meridiana Slavonica nudi autentično slavonsko gostoprimstvo, mir, prirodu i kulturu – sve na dlanu. Turistička zajednica Meridiana Slavonica nije samo administrativna struktura – to je rezultat zajedničke vizije i napora da se južna Slavonija predstavi kao privlačna destinacija za odmor, istraživanje i uživanje u svemu što ovaj kraj nudi.

Turizam općine Oriovac temelji se na turističkoj ponudi među kojima izdvajamo kuću za odmor „Jana House“ , „ Villa Melani“, „ Margetić“ te pizzeria „Bonaca“ sa devet smještajnih kapaciteta  kao i seosko gospodarstvo „ Kereković“  i nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja imaju bogatu ponudu vrhunskih i kvalitetnih vina sa popratnim sadržajima.

Bogat športski život na području općine Oriovac također je nešto što nam je u fokusu, a tome doprinosi nekoliko športskih klubova: NK "Oriolik" iz Oriovca osnovan 1923. godine, NK "Svjetlost" Lužani, "NK Slavonac" iz Slavonskog Kobaša,, "NK Mladost" iz Malina, "KKK Oriolik" iz Slavonskog Kobaša , KK "Rekord Tim" i Taekwan-do klub "Škorpion" iz Oriovca. Od izuzetnog značaja vrijednog pamćenja je prijateljska utakmica za 100 godina kluba, NK“Oriolik“ i Dinamo (14.10.2023.) i službena utakmica Hrvatskog nogometnog kupa Oriolik-Dinamo (1.11.2023.)
Na području naselja Oriovac djeluje dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano davne 1891.godine, a danas pod okriljem vatrogasne zajednice djeluje ukupno četiri vatrogasna društava (DVD Oriovac, DVD Slavonski Kobaš, DVD Lužani, DVD Živike, ).

U centru Oriovca se nalazi  vrijedan primjer sakralne arhitekture, crkva Sv. Emerika. Crkva je građena 1815.g., te se svrstava u zaštićeno kulturno dobro, te nosi sve odlike kasnog baroka koji se osobito očituje u tlocrtu.

Oriovac i okolna mjesta nisu samo prostori bogate povijesti, već i kolijevke značajnih hrvatskih umjetnika. Jedan od njih je i čuveni hrvatski akademski slikar Zdravko Ćosić, rođen je i preminuo u Sl. Kobašu (1941. – 2006.). Njegov izniman opus pejzaža svrstava ga među najvažnije hrvatske likovne umjetnike druge polovice 20. stoljeća. I nakon njegove smrti, Ćosićeva djela i dalje žive kroz izložbe i poštovanje koje uživa među ljubiteljima umjetnosti.

Malo se koja općina ili mjesto može pohvaliti da su u njemu rođena tri poznata ilirca kojima su u mjesnom parku otkrivene spomen biste : Dr. Stjepan Ilijašević, Luka Ilić-Oriovčanin, Fran Stjepan Gundrum, a od zaslužnih stanovnika općine Oriovac svakako treba spomenuti i akademika Stjepana Babić , poznatog hrvatskog jezikoslovca.

Dr. Stjepan llijašević - rođen 1. siječnja 1814. u Oriovcu. Pučku školu završio je u Oriovcu, gimnaziju u Požegi, a filozofiju i teologiju u Zagrebu. Godine 1836. zaređen je za svećenika u Zagrebu. Radi i kao profesor na Teološkom fakultetu, a 1850. postao je hrvatski povjerenik u Ministarstvu za bogoslužje. Pisao je katehitska djela i pjesme. Umro je 3. siječnja 1903. godine u Varaždinu, a tijelo mu je preneseno u Zagreb i sahranjeno u ilirskoj arkadi, jer je za života pored svoje svećeničke službe radio i kao aktivni ilirac.

Luka Ilić-Oriovčanin - rodio se u Oriovcu 15. lipnja 1817. godine, a umro je 4. veljače 1878. godine. Bio je svećenik, kapelan Vojne krajine i župnik. Osim književnog stvaralaštva bavio se skupljanjem narodnih rukotvorina. Najpoznatije mu je djelo "Lovorike".

Fran, Stjepan Gundrum - liječnik i publicist rodio se 9. listopada 1856. u Oriovcu. Osnovnu školu pohađao je u Oriovcu, gimnaziju u Osijeku, Zagrebu i Požegi. Studirao je medicinu u Beču. U svojim knjigama popularizirao je higijenu i borio se protiv alkoholizma. Osim medicine intenzivno se bavio arheologijom.

Nasuprot bistama iliraca  od 2022.g nalazi se i bista Mate Gabrića jednako tako važnog i značajnog čovjeka, čiji lik i djelo - njegov Oriolik i početak razvoja Oriovca danas spominju generacije na području općine Oriovac i diljem cijele lijepe naše. Jednako tako važan je i postavljeni spomenik poginulim braniteljima koji su poginuli u Domovinskom ratu.

Jedna od kulturno-povijesnih znamenitosti Oriovca je i zaštićeno kulturno dobro „turska česma“ koja datira iz 16.st. Drži se da su je sagradili Turci dok su još bih u ovim krajevima. Građena je u obliku kule, visoka je 8 metara i dugačka i široka  2 metra. Zidana je u obliku kule na četvrtastoj bazi, nakošenih zidova, s kruništem na vrhu. „Turska česma“ u Oriovcu svjedok je mnogim događajima koji su vezani uz ovo selo i ovaj kraj.

Drugi važan spomenik nalazi se desetak metara od česme u parku, podignut 1880. g. generalu barunu Franji Filipoviću, zapovjedniku vojne Krajine. On je velike zasluge stekao prilikom velike poplave u Posavini.

Danas je Općina Oriovac jedna od prepoznatljivijih i perspektivnijih općina Brodsko-posavske županije,  koja teži očuvanju svoje bogate tradicije, ali i modernizaciji infrastrukture, jačanju gospodarstva, obrazovanja i kvalitete života svojih građana – s vizijom održivog razvoja i otvorenosti prema novim izazovima i ulaganjima.

Naselje Bečic smješteno je na 45°11'28“ geografske širine i 17°42'46“ geografske dužine, na 102 m nadmorske visine, te pripada među najmanja naselja Općine Oriovac. Bečic je smješten u dolini donjeg toka rijeke Orljave, u mikroregiji Srednje Posavine Slavonskoga međurječja, odnosno 6 km sjeverozapadno od naselja Oriovac. Naselje se nalazi na lokalnoj cesti L - 41067 [ Ž4185 – Bečic – Ciglenik - Ž4202 ]. Površina naselja je 3,20 km², dok prosječna gustoća naseljenosti iznosi 29 st./km².

Prema posljednjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine, u naselju boravi 95 stanovnika. U periodu između 1991. i 2021. godine broj stanovnika na području naselja smanjio  se za 30,88 %. U naselju je evidentirano 35 domaćinstva, sa prosječnom veličinom od 2,7 člana po kućanstvu. Promatrajući strukturu stanovništva  prema spolu, razvidan je ravnomjeran udio muškaraca i žena u ukupnom broju stanovnika. Prema dobnoj strukturi, 20 % stanovništva čine mladi, zrelo stanovništvo čini udio od 60 %, dok 20 % otpada na stanovništvo starije dobi što upućuje na ravnotežu između radno aktivnog i ovisnog stanovništva.

Gospodarske aktivnosti u naselju pretežno su usmjerene na poljoprivredu. Na tom području  registrirano je pet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što potvrđuje ulogu poljoprivrede kao glavne gospodarske grane. Struktura poljoprivrednog zemljišta u Bečicu pokazuje da najveće površine zauzimaju oranice, livade i pašnjaci, dok su vinogradi također prisutni, ali u nešto manjoj mjeri. Voćnjaci zauzimaju tek neznatan udio ukupnog poljoprivrednog zemljišta.

Na području društvenog i civilnog angažmana valja istaknuti djelovanje lovne grupe „Kuna“, čiji su članovi i pojedini mještani naselja Bečic. Ova udruga pridonosi razvoju zajednice kroz organizaciju aktivnosti vezanih uz zaštitu prirode i očuvanje tradicije. Kako bi se i razna druga društvena zbivanja mogla odvijati, u ovom naselju je potpuno adaptiran, proširen i uređen Društveni dom za potrebe svojih mještana.

Naselje također posjeduje vrijednu sakralnu baštinu – kapelicu sv. Ivana Krstitelja, sagrađenu 1905. godine. Smještena je na povijesnoj granici između brodskog i požeškog kotara, današnjih administrativnih područja dviju županija, što dodatno doprinosi njezinoj kulturnoj i povijesnoj važnosti.