Kako protječu godine od osamostaljenja Republike Hrvatske, tako možemo primjetiti sve veći porast u udruživanju građana u nevladinom sektoru koji na taj način oblikuju civilno društvo, često spominjanu kritičnu masu zaslužnu za osviješćivanje građana o vlastitim pravima i mogućnostima, što nerijetko rezultira poboljšanjem kvalitete života istih.

Dakle, civilno društvo predstavljaju građani koji se aktivno upliću u sve sfere društvenog djelovanja, te ono kao takvo igra važnu ulogu osobito u zemljama mlade demokracije. Organizacije civilnog društva zapravo surađuju s vladom i u idealnim uvjetima postižu da ona odgovorno ispunjava svoja obećanja. No da civilno društvo nije novotarija modernog doba, nego pravi pokazatelj razvijenosti demokracije pojedinog društva pokazuju povijesni podatci iz stare Grčke, koljevke demokracije.

Pri spomenu suvremenog društva treba svakako objasniti možda i najvažnije načelo na kojemu se ono temelji. Naime, radi se o načelu supsidijarnosti, a osnovno značenje toga pojma, da se aktualni problemi trebaju rješavati tamo gdje nastaju, na najnižoj razini, i tek ako ta niža socijalna jedinica nije u mogućnosti sa svojim resursima riješiti problem, se obraća većoj distanci, je upravo poveznica zbog koje ga vežemo uz pojam civilnog društva. Dakle, pojedinac se pri rješavanju svojih problema udružuje s drugim građanima sličnih ili istih interesa, te tako dolazimo do pojma civilnog društva ili civilne participacije u javnim aktivnostima koje razdvajamo od političke participacije.

Danas u Republici Hrvatskoj djeluje više od 29.000 registriranih udruga, a i Općina Oriovac se također može pohvaliti s udrugama koje svojim kontinuiranim i neumornim djelovanjem oplemenjuju područje općine s mnoštvom kvalitetnih sadržaja, parirajući na taj način i velikim gradovima.