Povijest općine Oriovac

Izvor : Oriovačke kronike s kbr. 130 - autor Marijan Machalla

1220.

U ranom srednjem vijeku prvi je spomen Oriovca, u povelji plemića Giletića, koji su ovdje gospodarili od početka 14. stoljeća. Kasniji vlasnici su plemići iz feudalnog roda porodice Caki (potječu od Dubočca?). Feudalni rod Giletića javlja se u drugoj polovici 13. stoljeća. Kod kraljeva su imali visoke položaje i pripadala su krupnom plemstvu, imali su zemljišne posjede od Save do iza Nove Gradiške, gdje i danas postoji selo Giletinci. Kobaš se neko vrijeme zvao "Gyleta-Kastel". Jedna grana iz porodice Giletića, posjedovala je i Stupnik, te su se zvali "plemići od Stupnika". Kasnije su postali i posjednici Oriovca, te su bili feudalci između Dilja, Save i Orljave.

1221.

- U srednjovjekovnoj ispravi na latinskom jeziku, spominje se "Oriha Draga", koja je geografski smještena negdje oko današnjeg Oriovca

1501.

- Gabrijel Orehovec vlasnik je utvrde oko koje je drvored oraha, a sam vlastelin te utvrde nosi po nasadama oraha pridjevak "Orahovec". Prema predaji kuće starog Orihovca nalazile su se sjevernije od sadašnjeg položaja Oriovca, a kao jedan od mogućih lokaliteta spominje se brdo Surduk

1529.

- U spomenici oriovačke župe piše "Oriov ili kasnije Oriovac bijaše u XV vijeku znamenita tvrđava koja već 1529 pade Turkom u ruke, te bude 1687 od Turaka iz temelja porušena"

1536.

- Provala Turaka, pretpostavlja se da je već prije provale Turaka postojala drvena crkva Sv. Emerika i da su je Turci razorili

1617.

- Turci podižu utvrdu zvanu Surduk iznad Oriovca, na koju danas podsjeća samo sačuvani toponim. Turska česma, građena od opeke, u tlocrtu četverouglastog oblika i u vrhu s piramidalno završenim vijencem s nizom nazubljenja. To je jedan od rijetko sačuvanih spomenika iz razdoblja turske vlasti u Slavoniji, te je zaštićen kao spomenik kulture. Oris česme nalazi se i u grbu Zavičajnog kluba Oriovčana u Zagrebu. Turcizmi zemljišnih čestica u Oriovcu: Džamija, Selvaga, Arman (gumno), Kipšaj, Surduk (jaruga, provalija između dva brda, klanac, sutjeska), Begluk (begovsko imanje), Mezarac (nadgrobno kamenje)

1680.

- Vikar fra Petar Nikolić navodi daje u 14 sela bilo jedno 350 kuća, polovina u lužanskooriovačkom, a polovina u kobaškom dijelu s mnogo katolika osobito u Kobašu i Oriovcu

1684.

- Ustanci u Slavoniji protiv Turaka. Vođe su bili hajduci, među ostalima vođama spominje se i "vojvoda Marko od Or'jovca grada" ili "kapetan Marko od Oriovca"

1691.

- Osnovana župa u Oriovcu i posvećena Sv. Emeriku. To je vrijeme završetka turske okupacije. Lokacija brdskih sela se mijenja i sela se preseljavaju uz glavnu cestu u dolinu Save

1730.

- Spominje se župa u novom naselju, ima 52 katoličke obitelji, drvena kapela Sv. Marka evanđelista sa zvonom i slikom zaštitnika Sv. Emerika i Blažene Djevice Marije.

1734.

- Po kanonskim vizitacijama u Oriovcu ne postoji crkva i mještani kao bogomolju koriste crkvu Sv. Margarete u Lužanima

1736.

- Kod Oriovca se 10. prosinca pobunili graničari, koji su išli ratovati u Italiju. U pobuni ubili komandanta i sve oficire

1746.

- U kanonskoj vizitaciji stoji da je naziv župe Uznesenje Blažene Djevice Marije. U kapeli je slika Gospe naslikana na platnu, a crkva Sv. Marka je izvan sela. Oriovac broji 56 stanovnika

1748.

- Gradi se nova cesta trasom stare koju su izgradili Rimljani. Duž ove ceste grade se nova naselja koja su bila razasuta do tada po brdima kako bi ih nova vojna vlast mogla bolje držati pod kontrolom. Tako se "uz drum" preselio i današnji Oriovac. Zato se stara brdska lokacija zemljišta i naselja i danas zove "kućišta".

1758.

- Na temelju stare crkve Sv. Emerika podignuta je veća drvena crkva. Crkva je sagrađena od greda, dimenzija 22x10 metra s krovom iznad glavnog ulaza,
drvenim natkrivenim tornjem u kojem su bila dva zvona od 75 i 25 kilograma. Oriovac broji 332 stanovnika

1760.

- Po kanonskim vizitacijama Oriovac je imao 61 obitelj i ukupno 495 stanovnika
- Popis je zabilježio da u Oriovcu, Malinu, Cigleniku, Bečicu, Lužanima, Živikama, Pričcu, Radovanju, Kobašu,Novoselju i Kutima ima 398 hrvatskih kuća s 3024 žitelja, gotovo po "osam čeljadi u jednoj kući"

1761.

- Osnovana elementarna škola na njemačkom jeziku. Prvi učitelj je Sebastijan Budek, rodom iz Moravske. Prvih 24 učenika učilo samo osnovno znanje: čitanje, pisanje, računanje i vjeronauk
- Otvorena sabirna stanica za otkup čahura od dudova svilca

1763.

- Počinje uzgoj krumpira, kojega su krajiški vojnici donijeli iz pruskog rata

1764.

- Gradi se nasip od ceste do Save uz Orljavu. Deseta satnija (kompanija) Gradiške pukovnije smještena je u Oriovcu u vrijeme Vojne krajine, nakon podijele Gradiške pukovnije na četiri satnije

1770.

- U Oriovcu ima 61 obitelj i ukupno 495 stanovnika

- Gradiška pukovnija podijeljena na školske kotare: Nova Gradiška, Novska i Oriovac. Tako su veća mjesta postojala župe, sjedišta kompanija i otvarane su trivijalne škole (nastava traje dvije godine, radi jedan učitelj, a nastava je na "ilirskom" i njemačkom)

1771.

- Vojne vlasti podižu prve dudinjake, počinje uzgoj dudovog svilca i svilogojstvo

1772.

- Pojavila se kuga u oriovačkom kraju

1776.

- Sagrađen župni stan u selu i danas se nalazi na istom mjestu

1777.

- Sagrađena "atska štala", konjušnica (danas poznata kao bivša pekara Pave Matica) u kojoj se uzgajalo 5 rasnih ždrijebaca
za potrebe austrijske vojske

1780.

- Poštanske diližanse prolaze kroz Oriovac, to je tzv. "kariol"

1783.

- Oriovac ima 647 stanovnika

1784.

- Dvorsko vojno vijeće, 13. listopada ukida mnoge trivijalne škole u novogradiškoj pukovniji, ali ostaje škola u Novskoj,
Oriovcu i Staroj Gradiški

1787.

- Otvoren poštanski ured

1788.

- Završeno je naseljavanje uz cestu od Novske do Oriovca. Tu regulativnu osnovu izradio je Jerko Ljubibratić, krajiški potpukovnik gradiške regimente

1796.

- Na tadašnjoj poštanskoj karti vidi se trasa vojne pošte tzv. kambiature s označenim Oriovcem kao poštanskom postajom

1804.

- Prema popisu u Oriovcu obitava 667 stanovnika

1809.

- Počeli radovi na Jelas polju da se isuši močvarno tlo

1812.

- Gvardijanom franjevačkog samostana u Brodu postade Klement Oriovčanin
- Župnik Luka Klokočevik počeo graditi novu crkvu u Oriovcu

1814.

- Rodio se 1. siječnja, zaslužni ilirac, svećenik i sveučilišni profesor dr. Stjepan Ilijašević

1815.

- Sagrađena je današnja župna crkva Sv. Emerika o čemu svjedoči ploča na njegovom pročelju

1817.

- Rodio se 15. listopada svećenik, povjesničar, arheolog, numizmatičar, ilirac i sakupljač narodnog blaga i hrvatski književnik Luka Ilić Oriovčanin

1821.

- Biskup Josip Žalec, 16. rujna, posvetio oriovačku crkvu koja je sagrađena prije šest godina (1815 godine)

1828.

- Odredbom cara Josipa I osnovana trivijalna škola s dva razreda i bila je nadopuna elementarnoj školi, gdje je radio učitelj
Stjepan Pustajić

1835.

- Osnovana Tvornica svile u Oriovcu

1836.

- Pojavila se kolera u oriovačkoj satniji

1841.

- Biskup Gjuro Haulik 21. travnja krizma u Oriovcu, odlazi u Đakovo i isti dan se na povratku vraća u Oriovac, gdje je i ručao
kod župnika Dragutina Radinovića

1843.

- Luka Ilić Oriovčanin imao je 10. travnja, svoju prvu mladu misu, mandukator (rukovoditelj) je bio Dragutin Radinović, župnik oriovački

1847.

- Poznata gostionica, nekoga Reissa, zvala se "Zum goldenen Brunnen", kupili je za 3000 forinti roditelji Frana Gundruma Oriovčanina. Tu je bila postaja za diližanse i putnike, a predavala se i primala pošta između Broda i Gradiške na liniji Sisak- Osijek. U gostionici su ručali npr. general Filipović, ban Šokčević, knez Wurtnenber
- Mato Videković, učitelj u trivijalnoj školi, nastava se sastojala od matematike, čitanja i pisanja

1848.

- Ponovo pojava kuge, zarazu donijeli vojnici

1856.

- Rodio se 9. listopada Fran Srećko Gundrum Oriovčanin, liječnik, gradski fizik u Križevcima, publicist, prevoditelj i svestrani kulturni djelatnik, član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", Zmaj Oriovački

1861.

- Počinje se voditi župna spomenica Liber memorabilium

1866.

- U Oriovcu se 13. svibnja rodio Andrija Draženović, filolog, prevoditelj s francuskog i zaslužnik hrvatske kulture

1867.

- Dana 8. lipnja položen kamen temeljac za samostan Sv. Vinka u kojem treba biti prostor za djevojačku školu. Velika pomoć zagrebačkog katehete Stjepana Tadića, rodom iz Oriovca, koji je dobio potporu od nadbiskupa Haulika. Za gradnju samostana vojno ministarstvo u Beču doznačilo 500 forinti. U kameni temelj uz "gruvanje mužara" domaći župnik Jakob Filiž položio spomen spis

1868.

- U Brodu se 2. ožujka rodio Josip Muravić, koji je u brodskom Posavlju oslikao mnoge župne crkve među kojima i crkvu Sv. Emerika u Oriovcu. Umro je 25. prosinca 1946 godine.
- Počela raditi Djevojačka škola koju su osnovale Šestare milosrdnice

1871.

- Razvojačena Vojna krajina. Dječačka oriovačka škola dobila zemljište za pokusni školski vrt, zasađe no 2000 plemenitih sadnica najviše jabuka i krušaka

1872.

- Osnovan kotar sa sjedištem u Oriovcu

1874.

- Dolazi do reorganizacije školstva prema kojoj se škola u Oriovcu od sada zove Pučka škola i ima pet razreda

1875.

— Zatvorena Tvornica svile
— Gradiško školsko okružje u koje spada i oriovački kotar ima 28 škola

1877.

— Izlila se Sava i zabilježene opet velike poplave
— Uspostavljen vodovod zaslugom generala Molinarya, zapovjednika Vojne krajine. U župnoj spomenici piše "nabavljene su nove cijevi iz tuča pošto su stare drvene posve već istrunule i vodovod do blizu 30 godina prekinut bio"

1878.

- Na vojnom pohodu prema Bosni, na početku austrijske okupacije Bosne i Hercegovine, u hladu turske česme odmarali su se tri dana austrijski vojnici, kojima je zapovijedao barun Würtenberger
- U Brod 23. rujna stigao prvi vlak
- Na dan Sv. Kate, 25. studenog, katastrofalna poplava. Vodomjerna Savi pokazao vodostaj od 843 cm, došlo do proboja obrambenog nasipa, te su vode Save i Orljave poplavile Jelas polje, Slavonski Kobaš i Oriovac. Sljedećih godina gradi se nasip. U Kobašu i Oriovcu kao spomen na taj događaj grade se spomenik zapovjedniku Vojne krajine generalu Franji barunu Filipoviću carskom kraljevskom zapovjedniku Krajine "za otčinsku skrb prigodom poplave 1878."
- Dana 4. veljače umro u Novskoj Luka Ilić Oriovčanin
- Prvi liječnik u Oriovcu bio je Josef Kuntschikin
- Časne sestre milosrdnice samostana Sv. Vida zasadile plemenitu vrstu vinove loze "rizling"

1880.

- Dana 16. listopada otkriven spomenik za sjećanje na poplavu koja se dogodila 1878. godine, na blagdan Sv. Kate, i u znak zahvalnosti generalu barunu
Filipoviću na pomoći stradalima od poplave
- Dogodio se 9. studenog veliki potres, stradao svod crkve ispod tornja Sv. Emerika
- Utemeljena Narodna čitaonica
- Oriovac se svrstava u Vojnu krajinu i između 15 kotareva statistički je na 12. mjestu s 46,67 posto poljoprivrednog stanovništva

1881.

- Na oltaru crkve postavljena slika Sv. Emerika, sveca zaštitnika crkve
- Dana 13. prosinca, zaslugom Stjepana Gabrića (rođen u Radovanju), narodnog učitelja i prosvjetitelja, otvara se Narodna čitaonica
- Počinje s radom društvo Sv. Jeronima
- Dana 1. lipnja osnovana Štedna i pripomoćna za druga, koja je imala 7520 dionica

1883.

- Cecilija Rozina radila je kao prva učiteljica u Djevojačkoj školi
- Izbori za narodne zastupnike Hrvatskog i Ugarskog sabora. Izbori održani 21. travnja u Oriovcu, na listi pravaša u Oriovcu pobijedio Makso Lončarević

1885.

- Poštanska diližansa "kariol" prevozila veću sumu novca iz Nove Gradiške u Oriovac, kraj Oriovca na padnuta i opljačkana. Poštar ubijen, a ubio ga je mesar iz Oriovca
- Učitelj u Oriovcu Jakob Kalajdžić uredio školski pčelinjak

1886.

- Prestao s radom Oriovački kotar

1887.

- U lipnju izbori za Hrvatski sabor koje je raspisao Khuen Hedervarv. Od kandidata za "stranke prava" iz Oriovca izabran je Makso Lončarević
- Dana 31. ožujka osnovana Gospodarska podružnica, preteča Poljoprivredne zadruge. Obuhvaćala mjesta: Oriovac, Kobaš, Bebrinu, Brodski Stupnik, Sibinj i dio Nove Kapele. Nabavljeno su dvije metričke cente sortne djeteline, trijer za žitarice, tri prva željezna pluga, koja su tada bila čudo tehnike u tom
kraju, dva bika holandske i podolske pasmine, te modra galica.

1888.

- Dogodio se 20. svibnja snažan potres, srušio se svod crkve Sv. Emerika

1889.

- Dana 18. rujna prošao prvi vlak kroz Oriovac, sa građena zgrada željezničke postaje
- Nastavljena tradicija svilogojstva, koju je u Oriovcu utemeljio Antun Janković Daruvarski. Uzgaja se dudov svilac - Bombayx mori, koji se hrani lišćem duda

1891.

- Na dan Sv. Florijana, 4. svibnja osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo. Kamilo Frigan brijač i posjednik sazvao osnivačku skupštinu
- Ban Khuen Hedervarv obilazeći požešku županiju posjetio i Oriovac, razgledao tursku česmu i školu, te se potpisao za spomen na svoj boravak, na jednoj stranici spomenice oriovačke škole
- Otvorena ljekarna K. Parapatića

1894.

- Oriovac ima 669 stanovnika

1895.

- Vlada za popravak župnog ureda odredila 2000 forinti, župnik da namakne ostatak novca "utjerivao namet od 42 novčića po forinti izravnog porez"
- U svibnju pao snijeg, poplave i najezde poljskih miševa

1897.

- Od 13. studenog otvoren u pošti Oriovac brzojavni ured

1900.

- Osnovana Oriovačka privredna banka

1901.

- Oriovac ima 690 stanovnika

1902.

- Osnovana Hrvatska seljačka zadruga u koju su upisana 172 člana

1908.

- Poštanski ured u Oriovcu je tzv. Ugovorni, nema stalnog namještenika, te službuje poštar na ugovoreni rok

1909.

- Dana 15. lipnja ban Pavao Rauch u službenom posjetu Brodu i Oriovcu.
- Jakov Kalajdžić ravnatelj i učitelj Narodne čitaonice u Oriovcu, postaje počasni član Matice Hrvatske i povjerenik MH

1910.

- Oriovac ima 941 stanovnika
- Od 16. prosinca puštena u promet telefonska veza

1911.

- Antun Delefabre osniva ciglanu i sezonski zapošljava 80 radnika. Proizvodni kapacitet ciglane je 300.000 elementa
- Općinsko zastupništvo kupilo za školske potrebe kuću "Vukovića hotel", u mjestu protesti radi te kupnje

1912.

- Ante Gjukić, blagajnik H. S. Zadruge u Oriovcu, odbornik bjelovarsko- križevačke i požeške skupine Hrvatske seljačke zadruge

1913.

- DVD Oriovac kupilo mrtvačka kola za prijevoz umrlih
- Započela gradnja nove školske zgrade uz samo stan Sv. Vida

1917.

- U okolici Oriovca skuplja se tzv. Zeleni katar, od vojnika pobjeglih iz raznih vojnih jedinica
- Otkupna postaja otkupila 150 vagona šljiva. Oriovac ima do 50 jutara vinograda, koji daju oko 8 vagona vina. U Oriovcu je dobit od vina imalo oko 40 obitelji

1919.

- Pučka škola postaje osnovna škola

1920.

- Osnovano Orlovsko društvo, koje razvija prosvjetni i kulturni rad, okuplja seosku katoličku omladinu. Osnivač društva je kapelan Franjo Rički, tajnik Josip
Živatović, a načelnik Aca Tustanić

1921.

- Dana 27. veljače osnovano diletantske prosvjetno društvo "Nada"
- Od 31. siječnja počeo popis stanovništva (to je prvi popis stanovništva u Kraljevini SHS) na području općine Oriovac obitavalo je 2248 stanovnika (preko
90 posto su Hrvati)
- Župnik Marko Blaževac i crkvenjak Jozo Živatović u "Brodskim novinama " (od 10. rujna) zajedno s drugim župljanima napadnuti u novinskom tekstu radi
iskazivanja rodoljublja i otvorenih simpatija prema Stjepanu Radiću.
- Dozvoljeno je slobodno pečenje rakije, koje je od 1917 imala pravo samo kotarska "sredotočna pecara rakije" u Slavonskom Brodu (koju je osnovao mađarski ministar Teleky 1917 godine)

1922.

- Prikazani prvi kino filmovi u kući obitelji Sorić

1923.

- Na velikom predizbornom narodnom zboru, 2. veljače govorio Stjepan Radić, predsjednik HRSS. Veličanstvena povorka i proslava u Oriovacu. Sačuvana
kočija kod Ive Pandurića i ponjavac, koji je izvezla Anka Tadić s kojim se pokrivao na kočiji Stjepan Radić. U kući narodnog zastupnika Ivana Čaldare-vića priređen je za goste ručak
- Osnovan nogometni klub - OŠK, Oriovački športski klub, utakmice se igraju na Placu. Antun Domin i Joško Debogović pokretači osnivanja kluba

1925.

- Dana 25. siječnja, izvršen atentat na ljekarnu u Oriovcu
- U Oriovcu održana 30. kolovoza proslava 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva. U Zagrebu se u Maksimiru podiže humak "Sokolska mogila" od najhrvatskije i najsvjetlije hrvatske zemlje. Između 155 odabrana mjesta iz cijele Hrvatske, koji ugrađuju zemlju svoga mjesta je i zemlja donesena iz Oriovca

1928.

- Gradi se dvostruki kolosijek pruge, pronađena zemljana posuda, te arheolozi na osnovu ovoga nalaza datiraju mjesto Oriovac u kasno brončano doba.

1929.

- Prestaje poslovati Oriovačka privredna banka

1930.

- Josip Mifek osniva organizaciju Jugoslavenskog sokola, koja broji 50 članova

1931.

- Prema popisu stanovništva od 31. ožujka općina Oriovac ima 2285 stanovnika od kojih je 2252 katolika, 316 pravoslavnih, 16 starokršćana i 1 evanđe list. Oriovac ima oko 1350 stanovnika u 324 domaćinstva

1934.

- Ujutro, 15. listopada prošao vlak u kojem su posmrtni ostaci ubijenog kralja Aleksandra. Vlak zadržan na brodskoj stanici u pet sati i 40 minuta

1935.

- Dana 18. veljače počela uhićenja pojedinaca u Oriovcu i Sibinju, to su sudionici proslave Papinog dana (Pio XI). Proslava je održana u Sibinju, 17. veljače, a misno slavlje vodio je Mihovil Praskić, župnik iz Podcrkavlja. Poslije misnog slavlja u Sibinju uputio se s desetak zaprežnih kola u koloni s 120 ljudi u posjet oriovačkom župniku Martinu Benkoviću

1936.

- Oriovac ima 1427 stanovnika

1937.

- Dana 6. lipnja posveta novosagrađenog vatrogasnog doma, postavljen i kip Sv. Florijana

1938.

- U selu rade 3 kovača, 2 kolara, 1 krojač, 1 stolar, 2 postolara, 2 brijača, 1 dimnjačar, 1 pekar, 1 slastičar i 2 mesara
- Dogodio se 27. ožujka na širem području Oriovca veći potres
- Osnovana Veterinarska ambulanta Oriovac, sa sjedištem u Radovanju. Prvi veterinar bio je Živko Stojanović, na glasu kao vrstan štrojač pastuha i nerasta

1939.

- Katastarska općina Oriovac zapremala je 2568 jutara zemljišta. Ratarske kulture u Oriovcu zasijane su na 478 jutara zemlje.

1941.

- Počinje organizirano djelovanje simpatizera KPJ i SKOJ, a 2. kolovoza dolazi do velikih hapšenja skojevaca u Oriovcu i okolnim mjestima

1943.

- Njemačka vojska okupirala Oriovac, a tijekom jeseni došli i vojnici tzv."Kozaci"

1944.

- Dana 17. travnja savezničko bombardiranje SI. Broda, bombardirana željeznička stanica u Oriovcu
- Oriovac ima 1604 stanovnika, od toga 1397,7 hektara poljodjelske površine

1945.

- Dana 19. siječnja najteže bombardiranje Slavonskog Broda u Drugom svjetskom ratu, bilo je 56 naleta. Iz Oriovca se vidjelo da Brod gori, a tlo je podrhtavalo. Zbog velikog bombardiranja ložioničko skladište iz Broda preseljeno u Oriovac.
- Dana 21. travnja oslobođen Oriovac, u mjesto dolazi vojska Prve Armije 21. divizije i preuzima vlast
- Partizani 31. svibnja mučili i ubili pet prokazanih i izdanih nedužnih oriovčana na brdu Čerina
- U studenom osnovana Poljoprivredna zadruga

1946.

- Fiskulturni aktiv Oriovca osniva nogometni klub "Radnik"

1947.

- Zatvara se rudnik lignita ("elektranski lignit", slojevi lignita s dosta vlage i pepela niske ogrjevne moći), otvoren za vrijeme rata, sada nerentabilan

1948.

- Započinje na "Placu" izgradnja Zadružnog doma
- Na Jelas polju kod Oriovca počela se sijati riža

1949.

- U proljeće osnovana Seljačka radna zadruga s prvih 11 članova

1950.

- Proradila električna centrala, radila od 9 sati na večer do 6 sati ujutro. Električna rasvjete po selu i u stambenim zgradama osvijetlila mjesto

1953.

- U Zadružnom domu otvara se kino dvorana - prikazan prvi poslijeratni film, snimljen 1947. godine, film "Slavica", po kome kino (1955. godine) dobiva ime. Glavna glumica Irena Kolesar, rođena je u Slavonskom Brodu

1955.

- Sve općinske institucije i sjedište općine premješteno je u Lužane. U Oriovcu ostaju samo mjesne organizacije
- Počinje gradnja vodovoda

1956.

- Osnovana Poljoprivredna zadruga Oriovac. Mato Gabrić upravitelj. U Oriovac dolazi liječnik dr. Ćutimir Glavaš. Upravitelj šumarije je ing. Marko Fastić

1957.

- Počela gradnja moderne Zdravstvene stanice

1959.

- Općinske službe vračaju se u Oriovac iz Lužana gdje su bile od 1955 godine.
- Osnovano 16. studenoga "poduzeće za izradu metalnih proizvoda za široku potrošnju pod imenom 'Oriolik', sjedište je u Oriovcu, Ulica Kolodvorska br. 35"

1960.

- Prestala raditi ciglana vlasnika Antuna Delefebre
- Pronađene žare s ostacima spaljenih kostiju, prilikom kopanja temelja za kuću Mije Čačića na kućnom broju 77. U neposrednoj blizini ovoga nalazišta, između dva svjetska, rata Mijo Franić pronašao je 6 do 8 žara
- Dana 3. veljače započinje proizvodnja u "Orioliku"

1961.

- Oriovac ima 1533 stanovnika

1964.

- Počinje s radom novootvorena Zdravstvena stanica
- Dana 13. travnjajaki potres na brodskom području u 9 sati 30 minuta i 26 sekundi jačine 9 stupnjeva Richterove skale. Potres nanio velike štete. U Oriovcu oštećene kuće, zgrade i crkva

1969.

- Osnovan "Oriofleks" nova tvornica u sastavu "Oriolika"

1970.

- Otvorena prva moderna trgovina - samoposluga "Brodokomerc"
- Oriovac ima 485 domaćinstava, u njemu živi 1580 stanovnika

1971.

- Roko Grubelić iskopao bagerom u kanalu Bažine prema Krajačičima brončano koplje

1975.

- Dana 26. svibnja počeo izlaziti list "Oriolik", informativni list radne organizacije "Oriolik", glavni urednik Miroslav Jurić

1982.

- osnovan KUD Luka Ilić Oriovčanin
- Prebendar Kaptola zagrebačkog prečasni Mijo Gabrić u svom domu u Zagrebu ugostio, danas blaženicu Majku Tereziju, koja je bila u posjeti u prigodi proglašenja kardinala Kuharica. Prč. Mijo Gabrić fotografirao Majku Tereziju i njegova slika proglašena u Rimu 2003. godine za najljepši plakat s likom Majke Terezije u prigodi njezine beatifikacije za blaženicu

1985.

- Postavljena spomen ploča o 150. godišnjici Ilirskog pokreta- Hrvatskog narodnog preporoda. Spomen ploča ilircima: Stjepanu Ilijaševiću i Luki Ilicu
Oriovčaninu postavljena na pročelju škole

1988.

- RO "Oriolik" zapošljava 1300 radnika
- Obnova župne crkve Sv. Emerika. Kod obnove pokrivene su freske na svodu crkve

1990.

- Dana 3. svibnja, osnovana Hrvatska demokratska zajednica
- Osnovana Hrvatska narodna stranka
- Na prvim slobodnim demokratskim izborima u slobodnoj Hrvatskoj, HDZ pobijedio, a u Vijeće općina Hrvatskog sabora izabran Antun Babić

1991.

- Prema popisu stanovništva Oriovac ima 2049 stanovnika od toga: 1738 Hrvata, 163 Srba i 148 ostalih. Ima 605 domaćinstava, 864 ha obradive poljoprivredne površine, te 62 goveda, 661 svinju i 5 konja

1992.

- Dana 19. srpnja pale neprijateljske granate na dječji vrtić "Ivančica", pogođen "Oriofleks", 27. srpnja četničkim napadom i bombama u požaru uništeni
i zapaljeni kapaciteti "Proizvodnje namještaja Oriolik"
- U travnju osnovane "Oriovačke kune" popularni tamburaški sastav
- Dana 12. studenog ispraćaj poginulih branitelja Domovinskog rata oriovačke općine iz župne crkve Sv. Emerika

1993.

- Novi ustroj Brodsko-posavske županije, Oriovac obuhvaća 10 sela s 6860 stanovnika, od kojih je 1392 zaposleno, a ima 772 umirovljenika
- Dana 17. travnja održana Prva konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Oriovca. Od tada se taj dan obilježava kao Dan Oriovca. Općina Oriovac ima 6860 žitelja u 2060 kućanstava, na površini od 93 kvadratna kilometra
- U Zagrebu 26. studenog osnovan Zavičajni klub Oriovčana u Zagrebu
- Dana 24. studenog anonimno pismo župniku Župe Sv. Mirka u Orioveu, razlog je promjena imena crkvenog zaštitnika
Emerik u Mirko

1994.

- Turska česma se obnavlja. Česma je visoka 8 metara, duga je i široka po 2 metra
- Tiskan 24. rujna prvi broj "Obzor", glasilo općine Oriovac
- Po popisu stanovnika Općina ima 10 sela s 6860 stanovnika
- Osnovana Hrvatska stranka prava
- Dana 22. studenog u Hrvatskom domu osnovana Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR)
- U prosincu osnovana Udruga Hrvatske mladeži

1995.

- Svečano 26. rujna otvorena tržnica u Frankopanskoj ulici, kod zgrade bivše Ženske škole
- Od 1. lipnja Oriovac ima novi poštanski broj 35250, pozivni broj je 035. Do tada poštanski broj Oriovca bio je 55250, a pozivni 055.
- Dana 30. siječnja otvorena poslovnica ZAP-a (Zavod za platni promet)
- Od 17. srpnja krenulo se s organiziranim odvozom otpada s područja općine Oriovac
- Dana 28. svibnja obilježena 50. obljetnica tragične pogibije pet nedužnih oriovčana ubijenih na brdu Čerin. (31. svibnja 1945. godine) Promovirana knjiga M. Tustanića "Žrtve Oriovac"
- Dana 30. rujna otkriven Spomen križ na groblju, koji podiže Zavičajni klub Oriovčana iz Zagreba
- Dana 2. kolovoza skinuti stari mehanizmi sata na crkvenom tornju i počela obnova i popravak crkvenog sata

1996.

- Otvorena 16. travnja "Oriovita". izložba i degustacija vina, Mato Čaldarević prvi vinar koji ima registrirano vino s geografskim podrijetlom
- Osnovan 17. travnja Klub radio-amatera

1997.

- Donesena 26. rujna odluka Vijeća općine Oriovac da se 30. rujan proglasi Danom poginulih branitelja Domovinskog rata općine Oriovac

1998.

- Crkveni odbor i Župno vijeće sa župnikom vlč. Brankom Gelemanovićem organiziralo nekoliko donatorskih akcija za prikupljanje sredstava za obnovu mjesne župne crkve
- Od 6. srpnja Oriovac dobio svoj grb i zastavu

1999.

- Postavljena u Narodnoj knjižnici izložba: "Plemeniti muži ilirske dobe", posvećena znamenitim Oriovčanima: Stjepanu Ilijaševiću, Luki Ilicu Oriovčaninu
i Franu Srećku Gundrumu Oriovčaninu
- Položen 1. prosinca kamen temeljac za spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata općine Oriovac. Stjepan Perković je autor
idejnog rješenja spomenika. Radove otvorio ministar branitelja RH dr. Juraj Njavro